prava djece

Neprijavljivanje nasilja nad djecom, nedostatak baze podataka o žrtvama ali i počiniocima, nedostatak mjera prevencije te ne provođenje postojećih zakona glavni su problemi u BiH kada je riječ o sprječavanju nasilja nad djecom.

Nidžara Ahmetašević, foto: www.coe.int

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, uz podršku UNICEF-a, prezentirat će 24. marta u Sarajevu prvi izvještaj baziran na Smjernicama za prepoznavanje socijalno isključenih kategorija djece u BiH. 

Ramiza Masnica

One što te udaviše nitko nije provjeravao. Dok su te šamarali, komšiluk je šutio. Pardon, prijavili su ti obitelj jer je krala struju. To što su tebi ukrali život je manje važno.

Martina Mlinarević Sopta, Facebook

Romska djeca su meta različitih oblika diskriminacije i maltretiranja, od verbalnog do fizičkog. Najnoviji incident se dogodio u OŠ „Sveti Sava“ u Dokmiru, nedaleko od Valjeva u Srbiji.

Ivona Stojanović, foto: sparklingscience.at

Kao potpisnica niza konvencija i dokumenata, BiH se obavezala da će poštivati i prava djece zbrinute u ustanovama socijalne zaštite. Jedan od bitnih koraka je i deinstitucionalizacija domova za djecu bez roditelja. 

Dalibor Tanić, vizuali: Zoja Bajbutović Brickley

Ja sam vidio njih, a oni nisu vidjeli mene. Vidjeli su gomilu mesa s očima, koja ih nervira samo jer postoji. To što sam bio drukčiji od njih, što nisam imao jednog roditelja, što nemam jedan bubreg i što sam daltonist nije mi išlo u korist.

Dijala Hasanbegović

"Radim u starijem školskom odjeljenju. Radno vrijeme počinje u pola 8 ujutro. Prvo ispratim djecu koja su prva smjena. Ako ima potrebe, vodim ih do škole. Brinem se o svemu – higijeni, da li su uradili zadaću za školu, o aktivnostima, treninzima..."

Aldina Delanović, Milica Pralica, Kenan Mešeljević, Aleksandra Jajčanin; foto: Imrana Kapetanović

Bezbojčad su niža rasa u zemlji čija vlast više cijeni mrtve očeve od žive djece. Njoj je sveta krv prolivena u borbi za privatizaciju. Od njenih suza nadgrobnici rastu. Mezarja su međaši njenih nekretnina. Parastosima opisuje budućnost.

diskriminacija.ba, foto: diskriminacija.ba

„Počeo sam se baviti breakdanceom sa 18 godina, na ulici. Teže je kad si gluh osjetiti muziku, ne možeš plesati bez muzike. Kad imaš muziku, pojačaš... Osjećaš vibraciju. Osjećaš se kao da letiš. I možeš da radiš šta god hoćeš.“

Anesa Marić, video i montaža: Armela Subašić, foto:in-portal.hr

Pages