Nepostojanje uslova za smještaj osoba sa društvenim smetnjama u socijalne ustanove i neusklađenost propisa iz domena socijalne zaštite s međunarodnim aktima osnovni su problem pri odnosu sistema prema ovoj veoma ranjivoj populaciji.
Ovakvih priča, o prosjacima, o lutalicama, o izgladnelim ljudima ima bezbroj. I to je priča o stvarnosti u Vojvodini, o onom sada i ovde, o onom što nas spaja. I to nam je budućnost, a ne hvalisanje o sebi samima, bez svesti gde se nalazimo.
Socijalno preduzetništvo i socijalna preduzeća još uvijek tumaraju između nerazumijevanja njihove suštine i neriješene regulative za dalji razvoj u regiji. Predstavljamo iskustva iz Srbije.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, uz podršku UNICEF-a, prezentirat će 24. marta u Sarajevu prvi izvještaj baziran na Smjernicama za prepoznavanje socijalno isključenih kategorija djece u BiH.
Dok su radnici protestovali, Bajramović je još jednom izabran na čelo Saveza samostalnih sindikata BiH. Nakon pobjede je izjavio da će više raditi sa radnicima na terenu, i da će zahtjevi radnika biti ispunjeni. Proteste nije ni spomenuo.
Doći će vrijeme kad će ova početna energija da nestane i kad će većina onih koji su danas tu ponovo uroniti u svakodnevnicu. Međutim, oni koji žele da ovu borbu privedu kraju, moraju biti spremni da idu na duge staze.
Pritisak je jedino što će pokrenuti stvari. Natjerati političare da shvate da nisu jedini koji mogu rušiti i postavljati vlade u ovoj zemlji. Shvatiti da izbori nisu jedina opcija za političke promjene i iskazivanje političkog mišljenja.
Predizborna kampanja u Srbiji se nastavlja, birači očekuju isto što i demonstranti u BiH. Po svemu sudeći, neće ih zadovoljiti priča o ugroženosti braće preko Drine.
Na ulici su tog dana bili ljudi koji nemaju platu i po nekoliko godina. Bila su i njihova djeca. Nezadovoljna i gladna. Možda mrze svoje roditelje, ali prije svega mrze sve krivce za glad prethodnih 20 godina. Šta ste očekivali?
