Kad vrata doma ostanu iza tebe: Borba za posao, stan i podršku

Na području Federacije BiH postoji 14 ustanova socijalne zaštite zaduženih za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, a od toga je šest ustanova vladinog sektora i osam nevladinih organizacija. Svake godine, oko 50 mladih napušta sistem brige i suočava se s problemima poput pronalaženja stana, posla, ali i nedostatka institucionalne podrške.

Jedna od nevladinih organizacija, koja svojim radom, nastoji pomoći mladima koji izlaze iz sistema brige je i Udruženje Iuventus iz Sarajeva. Osnivač i predsjednik ovog udruženja, Bilal Kovačević, za Diskriminacija.ba kaže da je ono nastalo iz potrebe, ali i pobune.

Od neformalne grupe do registrovanog udruženja

Okupljajući se jednom godišnje, grupa mladih bez roditeljskog staranja je od 2015. uviđala iste probleme. Najviše ih je pogađalo to što ih donosioci odluka - političari, predstavnici centara za socijalni rad, odgajatelji, uprave domova - nisu uključivali u procese koji se njih lično tiču.

“Razmišljali smo šta da uradimo i onda sam rekao hajde da pokušamo osnovati udruženje. Shvatili smo da bi to bilo najbolje jer i kad smo predavali bilo kakve dokumente i inicijative, uvijek su nam vraćali – jer nismo imali pečata i nije bilo pravno regulisano”, prisjeća se on.

Cijeli proces osnivanja udruženja se odužio zbog pandemije koronavirusa, a onda su krajem jula 2020. dobili i zvanično rješenje o osnivanju udruženja. U početku su se, najviše bavili djecom bez roditeljskog staranja, ali su shvatili da su mladi, koji uskoro trebaju napustiti sistem brige, izloženi većim i složenijim izazovima.

“Shvatili smo da djeca u domovima imaju sve. Problem nastaje kad izađu. Tada se sistem potpuno prekida. Mlada osoba ostaje bez ikakve podrške”, ističe Kovačević.

Mladi u BiH, kako objašnjava, izlaze iz sistema brige kada završe svoje obrazovanje - što može biti sa 18 ili 27 godina ukoliko do tada studiraju. Praznina koja nastupi po završetku školovanja, kako govori Kovačević, vraća mlade u loše socijalno stanje iz kojeg su došli - bez stalnog posla, bez krova nad glavom, bez sigurnosti. Dodaje da, za razliku od djece koja odrastaju u biološkim porodicama, mladi iz domova nemaju “gdje da se vrate“ ako pogriješe ili naiđu na prepreke.

Siguran posao za siguran stan

“Kad izađemo iz doma, mi smo na nuli. Šta god da se desi, nemaš kome da se vratiš. Nemaš oslonac”, govori Kovačević.

Oni koji ne uspiju odmah pronaći posao i riješiti stambeno pitanje, ističe Kovačević, često ostaju bez krova nad glavom.

“Ako nemaš posao, ako nemaš stan, ako ne možeš studirati i raditi u isto vrijeme – ti završiš na ulici”, naglašava on.

Mnoge mlade koji bez posla i riješenog stambenog pitanja izađu iz sistema brige spašava solidarnost prijatelja koji privremeno pomažu jedni drugima i privremeno dijele stanove za zajednički život.

“Uvijek imaš gdje prespavati na mjesec, dva, tri… ali to nije rješenje. Država mora da ponudi sistemsku podršku”, kaže Kovačević.

Zbog nedostatka sistemske podrške i potrage za izlazom iz takve situacije, on kaže da se procjenjuje kako 80 posto mladih koji izađu iz domova, napusti BiH u potrazi za boljim životom.

“To nije samo gubitak za nas, to je sramota za državu. A svi pričaju kako mlade treba zadržati. Pa počnite od nas”, dodaje on.

Najvažniji zahtjev koje Udruženje Iuventus upućuje bh. vlastima jeste da mladima koji izlaze iz sistema brige omoguće stalan posao i daju prednost pri zapošljavanju. To bi im, kako govori, riješilo 90 posto problema, jer bez stabilnog zaposlenja, ništa drugo nije moguće.

Ovo udruženje kroz svoj rad predlaže i da se kroz zakon prizna pravo prednosti pri zapošljavanju za sve mlade koji su odrasli bez roditelja i pod nadzorom centara za socijalni rad.

“To mora biti jasno: mlade osobe koje su odrasle u alternativnom sistemu brige moraju imati prednost pri zapošljavanju. Sa dokazima iz centara, jasno i transparentno”, naglašava Kovačević.

Mladi bi, uz siguran posao, između ostalog, imali mogućnost dizanja najamskih kredita za kupovinu stana, bez straha da neće biti u mogućnosti plaćati mjesečne rate. Kao primjer dobre prakse navodi organizaciju SOS Dječija sela, koja mladima pomaže pri kupovini stana tako što finansijski učestvuju sa pola sredstava, dok drugu polovinu plaćaju mladi.

“To je realno, ljudski, odgovorno. A sve to može i država, samo da hoće”, poručuje on.

Druge aktivnosti udruženja

Udruženje Iuventus su osnovali mladi koji su odrasli u institucijama brige, a trenutno ih je aktivno oko 30. Za više od pet godina rada, učestvovali su i organizovali brojne edukacije i kampove za mlade, te provodili aktivnosti poput angažovanja logopeda, individualnog i grupnog psihološkog savjetovališta. Osim toga, ovo udruženje djeci nudi instrukcije iz matematike, fizike i stranih jezika, kao i priliku za provođenje vanškolskih aktivnosti. S ciljem pružanja podrške mladima koji izlaze iz sitema brige, prošle godine pokrenuli su kampanju “Gdje izlaziš?“ u sklopu koje je u januaru ove godine predstavljen informator - koji pruža informacije o pribavljanju ličnih dokumenata, obrazovanju, zaposlenju, stanovanju, vođenju finansija i drugim značajnim pitanjima. U junu su, u okviru iste kampanje, kreirali mentorski program kroz koji će mladi koji su napustili sistem brige i uspješno se osamostalili, pružati podršku onima koji tek trebaju proći kroz taj proces.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BiH) u domovima i drugim ustanovima za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja u ovoj zemlji je 2023. bilo smješteno njih 1.085. Samo u Domu za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave je u junu 2022. boravilo 75 djece, a 16 ih je bilo sa poteškoćama u razvoju.

Ranija istraživanja su pokazala da BiH nema jedinstven sistem za evidenciju djece bez roditeljskog staranja. Također, istraživanja su pokazala da zbog toga što stručnjaci koji direktno rade sa djecom i mladima bez roditeljskog staranja nemaju tačne informacije i jedinstvenu evidenciju o broju djece i mladih u sistemu brige, predstavlja dodatni stres za takve radnike. Ovi nedostaci, kako se pokazalo, dodatno iscrpljuju i one minimalne postojeće resurse za rad i unapređenje u ovoj oblasti.

Sve to najviše osjete djeca i mladi iz sistema brige koji su zbog toga i odlučili da se više angažuju. Udruženje Iuventus je do sada uputilo nekoliko inicijativa lokalnim vlastima zahvaljujući kojim su omogućene stipendije za djecu i mlade iz alternativne brige. Ovo udruženje je trenutno dio radne grupe za izradu prijedloga programa mjera podrške mladima koji izlaze iz sistema javne brige u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koju je oformila organizacija Catholic Relief Services (CRS). Riječ je o dokumentu na kojem se paralelno radilo u svih 10 kantona u FBiH, a koji je rađen s ciljem pružanja sveobuhvatne podrške mladima koji napuštaju sistem brige, kako bi se lakše osamostalili. Plan obuhvata četiri ključna segmenta: psihosocijalnu pripremu i mentorstvo, stambeno zbrinjavanje, jačanje zapošljivosti i životnih vještina, te podršku nakon izlaska iz sistema. Na izradi su, pored Iuventusa i CRS-a, učestvovali i predstavnici kantonalnih ministarstava za socijalna pitanja, centara za socijalni rad te drugih institucija i organizacija koje pomažu mladima u sistemu brige. Dokument je izrađen u svim kantonima i bit će upućen na usvajanje, a Vlada USK ga je već usvojila.

Posebno značajno je što su, prilikom izrade dokumenta, članovi udruženja bili aktivni sudionici okruglih stolova na kojima su predstavljani programi rada, na kojima su govorili o potrebama mladih iz njihovog ugla, problemima s kojim se susreću na nimalo lakom putu osamostaljenja. Njihova izlaganja su ustvari bila najveća potvrda koliko su potrebna sistemska rješenja.

Udruženje Iuvenstus, od osnivanja, ima veliku podršku Doma za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave koji, između ostalog, ustupa na korištenje kancelarijske prostorije. Ovo udruženje sarađuje i sa dječijim domovima u Mostaru i Tuzli, a u budućnosti planiraju uspostaviti saradnju sa svih šest takvih domova u BiH.

Za kraj, Kovačević je apelovao na donosioce odluka da mlade iz sistema brige uključe u procese koji se tiču njihovih života, da pokažu više razumijevanja i stvore uslove u kojima će ostati u svojoj zemlji, a ne biti primorani da je napuštaju. Vjeruje da se zajedničkim radom mogu pronaći najbolja rješenja. Svojim vršnjacima poručuje da vjeruju u sebe, da ne odustaju i bore se za svoja prava, te da pažljivo biraju prilike koje im se nude – prihvatajući samo one koje su najbolje za njih.

foto: Bilal Kovačević