deinstitucionalizacija

Adekvatan proces deinstitucionalizacije bi osobama s invaliditetom omogućio dostojanstveniji život izvan zatvorenih ustanova.

Bez nevladinih organizacija, stotine osoba sa invaliditetom i razvojnim teškoćama bi, umjesto u zajednici, živjeli u ustanovama zatvorenog ili poluzatvorenog tipa.

Deinstitucionalizacija u BiH: Država mora preuzeti odgovornost

Organizatori poručili da je riječ o sporom, ali ne i nemogućem procesu.

Država i dalje nije preuzela odgovornost za proces deinstitucionalizacije koji bi osobama s invaliditetom u BiH omogućio dostojanstven boravak izvan zatvorenih ustanova.

Aktivan život osoba s intelektualnim poteškoćama u lokalnoj zajednici pravo je koje im pripada, ali u našoj zemlji i dalje se potencira njihov boravak u institucijama zatvorenog i poluzatvorenog tipa.

Za razliku od institucionalnog smještaja djece, hraniteljstvo omogućuje odrastanje u porodičnom okruženju.

Tri osobe sa duševnim poteškoćama smještene u Zavodu Drin su se 2012. obratile Sudu za ljudska prava i zatražile puštanje na slobodu. Sud je presudio u njihovu korist.

Nepostojanje uslova za smještaj osoba sa društvenim smetnjama u socijalne ustanove i neusklađenost propisa iz domena socijalne zaštite s međunarodnim aktima osnovni su problem pri odnosu sistema prema ovoj veoma ranjivoj populaciji.

Jasmin Krluč, foto: blogs.psychcentral.com

U ovoj digitalnoj priči serijala "Diskriminacija i ja", Kenan kroz ličnu priču govori o odrastanju kao osoba sa mentalnim teškoćama i promjenama koje je prošao u nastojanju da živi samostalnan, aktivan život.

diskriminacija.ba, OneWorldSEE

Irfan, mladić iz Zenice, govori o uskraćenosti koju je iskusio tokom boravka u specijalnim zavodima i lošim uslovima života u hraniteljskoj porodici, posljedicama i značaju samostalnog života van disfunkcionalnih institucija.

diskriminacija.ba, OneWorldSEE, foto:davidbork.com

Pages