Slučaj nasilja nad radnicom u Jablanici: Institucije moraju biti efikasnije

Slučaj poput onog iz Jablanice, gdje je poslodavac Amir Džafić (44) prijavljen da je 1. avgusta u svom hotelu "Jablanica" napao radnicu Enisu Klepo (28) i nanio joj teške povrede, ne smije se nikada više ponoviti, a institucije moraju više raditi kako bi se ovakvi slučajevi spriječili.

To je jedna od ključnih poruka koja je uslijedila nakon slučaja rodno zasnovanog nasilja zabilježenog u Jablanici.

Slične poruke poslane su i u srijedu navečer iz Jablanice, gdje je održan protest tokom kojeg su okupljeni nosili transparente: "Nasilnici moraju snositi posljedice", "Enisa, Jablanica je uz tebe", "Nema opravdanja za nasilje nad ženama" i slične.

Predstavnici nevladinih organizacija zatražili su hitno i ubrzano postupanje institucija u slučaju nasilja nad Enisom, zatim krivičnu odgovornost za osumnjičenog i transparentno procesuiranje u skladu s važećim zakonodavstvom.

Zatražili su i pooštravanje kazni za počinioce nasilja nad ženama, pristup kvalitetnoj i stručnoj podršci za žrtve, dosljednu primjenu Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), i sprovođenje međunarodnih konvencija koje je potpisala Bosna i Hercegovina (BiH).

Ohrabriti žene da prijave nasilje

Sa protesta u Jablanici je, između ostalog, poručeno i da se mora raditi na tome da se žene ohrabruju da prijavljuju nasilje, a upućen je i apel institucijama da rade odgovorno svoj posao kako bi ljudima vratile povjerenje u njihov rad.

Upozoreno je i da brojni slučajevi nasilja u bosanskohercegovačkom društvu ostanu neprijavljeni jer ljudi nemaju povjerenja u institucije koje bi ih trebale štititi.

Ćamila Imamović, predsjednica Udruženja žena "Most" iz Jablanice, izjavila je da je fizički napad na Enisu pogodio sve žene, a posebno aktivistkinje koje se bore za ženska prava.

Aktivistkinja Udruženja "Inicijativa građanki/na Mostara" Aldijana Trbonja-Tule kazala je da žene uglavnom ne prijavljuju slučajeve nasilja, kako na radnom mjestu, tako ni u porodici, i to iz više razloga.

"Razlozi su nepovjerenje u sistem, strah, a najčešće su ti razlozi egzistencijalne prirode. Mi trebamo ohrabriti sve žrtve nasilja, bilo da se radi o muškarcima ili ženama, da to prijave, a u slučaju Enise Klepo moramo pažljivo pratiti cijeli proces do kraja i reagirati ako pravosudne institucije ne odrade svoj posao kako treba", zaključila je Trbonja-Tule.

Enisa Klepo se, uoči protesta, zahvalila svima koji joj pružaju podršku.

"Prije svega, želim da se zahvalim svojoj Jablanici, Konjicu, Mostaru, Sarajevu, BiH i svim portalima koji su to ispratili. Mogu da kažem 'hvala', a kako vrijeme bude prolazilo, trudit ću se da uključenjem u razna udruženja, prije svega, da pomognem osobama i ženama koje su prošle isto kao i ja", rekla je Klepo i dodala da se još uvijek oporavlja od posljedica napada.

Institucije "uspavane"

I na ovom primjeru uočljiva je spora reakcija institucija, pa su se neke od njih oglasile tek nakon što je prošlo skoro deset dana.

Napad se dogodio 1. avgusta, a o svemu se Federalno ministarstvo rada i socijalne politike oglasilo tek 10. avgusta, "te je uputilo prijavu svim nadležnim institucijama da provjere i u okviru svojih nadležnosti izvrše nadzor u privrednom subjektu" u kojem je Enisa radila.

"Federalno ministarstvo rada i socijane politike svoje nadležnosti crpi iz Zakona o radu i sva kršenja prava radnika proistekla nepoštivanjem resornih zakona jesu odgovornost ovog ministarstva, dok sam čin fizičkog napada izlazi iz nadležnosti Ministarstva i postupanje u vezi s tim u nadležnosti je organa krivičnog gonjenja", saopšteno je iz ovog ministarstva.

Jedna od institucija koja je također reagovala jeste Agencija za ravnopravnost polova BiH, koja je saopštenje za javnost izdala 8. avgusta ove godine, odnosno sedam dana nakon što je radnica napadnuta.

"Korijenski uzrok nasilja prema ženama leži u neravnopravnosti polova u društvu. Štaviše, kriza u društvu, ekonomska nejednakost, uključujući i ekonomsku ovisnost, povećavaju ranjivost žena na sve oblike nasilja u njihovom privatnom i profesionalnom životu. U takvim uslovima, radni odnosi i borba za prava koja proističu iz radnog odnosa lako mogu postati prostor za ispoljavanje polne nadmoći i neravnopravnosti, koje je u slučaju Enise Klepo poprimilo oblike brutalnog nasilja kao ekstremne forme diskriminacije na osnovu pola", naveli su iz Agencije za ravnopravnost polova BiH.

Poručili su da se sprovođenje Zakona o ravnopravnosti polova u BiH mora učiniti još efikasnijim, a uspostavljeni mehanizmi zaštite i prevencije nasilja na osnovu pola moraju se dalje jačati, posebno kada je u pitanju efikasnost procesuiranja predmeta rodno zasnovanog nasilja, provedbe zaštitnih mjera, kao i kaznene politike.

"Još jednom naglašavamo važnost adekvatnog i brzog odgovora svih nadležnih službi u cilju prevencije svih oblika nasilja prema ženama, podrške žrtvama i efikasnom procesuiranju počinilaca ovih djela", poručili su iz Agencije.

Primijeniti zakon

Stav Gender centra Vlade FBiH glasi da je svaki oblik nasilja u našem društvu neprihvatljiv, a za svaku osudu je, poručuju, posebno ovakav oblik rodno zasnovanog nasilja, kakav je zabilježen u Jablanici. Naveli su i da očekuju i zahtijevaju da se u ovakvom slučaju prepozna rodna dimenzija nasilja i adekvatno primjeni postojeći pravni oblik. Apeluju na sve nadležne pravosudne institucije da sprovode odgovarajuću istragu.

Iz Gender centra Vlade FBiH navode da bez ikakve dileme fizičko nasilje predstavlja najteži oblik kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da je u njihovom pravnom okviru utvrđena krivična, prekršajna i građanska odgovornost počinilaca takvog vida nasilja.

Stav Gender centra je također i da policijski službenici, prema uputama nadležnog tužilaštva, trebaju prikupiti sve adekvantne činjenice i da na osnovu toga donesu odluku o kvalifikaciji ovih radnji.

"Gender centar je stava da svako nasilje nad ženama treba ispitati i iz prizme rodno zasnovanog nasilja kao posebnog oblika nasilja koji značajno više pogađa žene u BiH. Ako se utvrdi da je to slučaj, potrebno je adekvatno promijeniti domaće i međunarodne standarde koji se odnose na rodno zasnovano nasilje", rekla je za Nezavisne novine Lejla Hodović iz Gender centra FBiH.

Iz Ženske mreže BiH i Fondacije CURE podsjećaju da je u Jablanici 1. avgusta ove godine prijavljeno nasilje nad uposlenicom jednog ugostiteljskog objekta.

Ženska mreža BiH izrazila je svoju punu podršku i solidarnost sa oštećenom, te zahtijeva od institucija zaštite i nadzora da po službenoj dužnosti postupaju u ovom ali i svim slučajevima nasilja, posebno nasilja nad ženama.

Povodom ovog slučaja, na svojim društvenim mrežama iz organizacije UN Women u BiH poručuju da je bilo koja vrsta nasilja nad ženama nedopustiva.

Rodno zasnovano nasilje nad radnicima dodatno je, kako su dodali, zabrinjavajuće obzirom da oslikava stanje rodne neravnopravnosti u BiH, gdje je stopa zaposlenosti žena jedna od najnižih u jugoistočnoj Evropi.

Un Women BiH ovim putem je iskazao i solidarnost sa mladom radnicom koja se osnažila da prijavi nasilje i istakli važnost brzog odgovora svih nadležnih institucija, kako bi se nasilje spriječilo, preživjele podržale, a počinioci procesuirali.

Građani se napokon probudili

Podršku radnici dala je i Anica Ramić, predsjednica Udruženja "Stop mobbing", koja ističe da joj je drago jer su se građani napokon probudili i da su shvatili da danas nije u pitanju samo ta mlada djevojka iz Jablanice, već sutra mogu biti u pitanju i oni.

"Mi ćemo svakako podržati ovu djevojku. Imali smo još zabilježenih slučajeva mobinga, kao i više slučajeva psihičkog nasilja, ali ovakav slučaj je brutalan i dugo nije gori zabilježen", kaže Ramić.

Apelovala je na sindikat, kao i druge odgovorne institucije, da se pokrenu u rješavanju ovakvih slučajeva.

"Sada je sve na policiji i tužilaštvu da vidimo šta će uraditi i koliko će oni pokrenuti svu dalju inicijativu u ovom slučaju", dodaje Ramić.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu da je slučaj iz Jablanice posljedica neadekvatnih zakova o radu iz 2015. godine "kada su radnici u potpunosti obespravljeni, a moć i vlast je dodjeljena u ruke poslodavcu".

"Kolegica koja je doživjela takvu stvar je imala hrabrost da se obrati javnosti i medijima povodom svog slučaja, a mi smo duboko ubijeđeni da postoji još ovakvih slučajeva", kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Poručuje da je država zajedno sa svojim nadležnim organima zadužena za prevenciju ovakvih stvari.

I poslodavci u FBiH su osudili napad u Jablanici. U Udruženju poslodavaca FBiH su poručili pravosuđu da mora biti učinkovitije, jer se kašnjenjem po nekoliko godina u donošenju pravosudnih odluka stvara ogroman prostor pravnoj, a time i stvarnoj nesigurnosti radnika.

Tužilaštvo: Radimo na istrazi

Povodom napada na radnicu iz Jablanice, oglasili su se i iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvaskog kantona (HNK), odakle naglašavaju da su odmah po saznanju uključeni u ovaj slučaj i da su od Policijske uprave (PU) Konjic zaprimili izvještaj protiv A.DŽ. (44), iz Jablanice, te na temelju tog izvještaja donijeli Naredbu o sprovođenju istrage zbog krivičnog djela "Teška tjelesna ozljeda".

Uvidom u Krivični zakon FBiH, ustanovljeno je da je za ovo krivično djelo predviđen zatvor od šest mjeseci do pet godina.

"Osumnjičeni je 1. avgusta 2023. godine po lišenju slobode zadržan 24 sata, a potom po Naredbi tužitelja zadržan još 24 sata, u kojem roku je ispitan, te je pribavljena određena dokumentacija od PU Konjic. S obzirom da nisu ispunjeni zakonski razlozi za predlaganje pritvora prema osumnjičenom, istraga u ovom predmetu je nastavljena u redovnoj proceduri", kaže Ana Rajič, portparolka Kantonalnog tužilaštva HNK.

Uvjerava i da Tužilaštvo HNK u saradnji sa PU Konjic sprovodi sve planirane istražne mjere i radnje u cilju utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja u ovom slučaju. Rajič je dodala i da je postupajuća tužiteljica naložila provođenje medicinskog vještačenja po vještaku medicinske struke, kao i vještačenje CD - video zapisa snimka sa lica mjesta, a navela je i da je planirano ponovno saslušanje svjedokinje-oštećene i svjedoka, kao i osumnjičenog u tom tužilaštvu.

Tekst autorice Ivane Kordić prenosimo sa portala Nezavisnih novina.