Zločin iz mržnje: javna diskusija u Banjaluci
Među prisutnima je bilo osoba koje su na svojoj koži osjetile šta to znači govor mržnje. Banjalučanka Sajma Gajetić, jedna od osnivačica Udruženja “Žene to mogu”, priznala je da je u svojoj zajednici ipak prepoznala ponašanja koja ukazuju na govor mržnje.
„To su oni komentari tipa: ne možeš ti biti na toj funkciji ili ne možeš ti obavljati neki posao jer ti nisi Srpkinja ili Bošnjakinja i slično. Naše Udruženje uspješno provodi projekat „Suočavanje sa prošlošću i pomirenje naroda u BiH“. Radeći taj projekat u okviru kojeg smo i vodili javne debate sa građanima u nekoliko gradova, shvatila sam da ljudi moraju stvarati taj ambijent pomirenja i tolerancije bez govora mržnje. Političari nikad neće stvoriti taj ambijent'', kaže Gajetić.
Direktorica organizacije ADI, Snježana Ivandić Ninković, navodi kako je održano niz javnih debata u zajednicama gdje su zabilježeni slučajevi govora mržnje ili zločina iz mržnje. Ističe da nije neuobčajeno da osobe koje su pretrpjele govor mržnje ili preživjele zločin iz mržnje nekada nisu spremne o tome da govore pred velikim brojem ljudi.
''Ove debate je teško organizovati u zajednicama gdje ste vi kao žrtva potpuna manjina, gdje vi nemate podršku vaše većine, a u BiH je pitanje većine relativna stvar. Ono što se desi je u stvari nama mnogo važnije. Na ovom skupu sam imala priliku da upoznam tri gospođe koje su došle i rekle da su bile žrtve te izrazile želju da sa nama popričaju individualno. To znači da mi na taj način, u stvari, pokazujemo ljudima da postoje mehanizmi koji im mogu pomoći da zaštite svoja prava. Neke osobe su spremne da o tome govore. Mi smo imali dva slučaja gdje su osobe otvoreno govorile o svojim iskustvima. Međutim, one se u svojim zajednicama osjećaju bezbjedno. Nekada, nažalost, vi niste spremni da sa tridesetak ljudi podijelite svoju intimu jer neki ljudi vas ne žele ili ne mogu razumjeti. Zato uvijek individualni sastanci ili manje grupe ljudi nama zapravo daju pravu sliku stvari. Mi možemo sa njima kroz razgovore i buduće kontakte doći do pravih podataka i evidentirati slučajeve. To je ipak nešto što nije tako ugodno, znači, to nije saobraćajni prekršaj pa vas je neko udario. To su neka dublja emocionalna stanja, imate jako puno osjećanja, ti ljudi su emocionalniji kada pričaju pa više vole npr. razgovor u dvoje“, navodi Ivandić Ninković.
Zločin iz mržnje I govor iz mržnje različito je zakonski definisan u Republici Srpskoj I Federaciji BiH. Dok u RS postoji zakon koji definiše tu vrstu kaznenog djela, u FBiH je ta oblast djelimično definisana, pa je i dalje građanima, pa i institucijama i dalje teško zaključiti šta je u stvari zločin ili govor mržnje, kaže Snježana Ivandić Ninković, dodajući time još jedan značaj javnih debata.“Zločin iz mržnje ćete vidjeti ako neko zapali određeni vjerski objekat ili uđe u prostorije neke organizacije koja je drugačija, zapali i uništi njihovu imovinu ili prebije ljude koji se tu nalaze. E to je onda zločin iz mržnje.''
U ovoj godini zabilježeno je 36 slučajeva govora mržnje i zločina iz mržnje u BiH. Iako se nijedna lokalna zajednica ne izdvaja po velikom broju takvih slučajeva, bitno je da građani sami prepoznaju i prijave takve slučajeve, kaže Ivandić Ninković. Prema njenim riječima, govor mržnje mnogo je prisutniji od samog zločina iz mržnje, a prvenstveno se može čuti u medijima. S obzirom da je predizborna kampanja u jeku trebalo bi obratiti pažnju i na ono što političari govore.
“Nadamo se da će političari i ljudi koji žele da postanu dužnosnici ove zemlje izbjegavati govor mržnje kao motivacioni govor i da na taj način neće gurati dublje Bosnu i Hercegovinu u odnosu na situaciju u kojoj se nalazi”, apeluje Ivandić Ninković.
Debata u Banjaluci održana je u okviru projekta "Borba protiv govora mržnje i zločina iz mržnje". Ciljevi projekta su povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva kada je u pitanju praćenje i izvještavanje o slučajevima zločina počinjenih iz mržnje, jačanje pritisak javnosti na lokalne vlasti, i na kraju povećanje svijesti javnosti i razumjevanje važnosti pravilnog izricanja kazni za zločine počinjene iz mržnje.
Organizatorice debate su posebno istakle činjenicu koliko je proces promjene svijesti među građanstvom dugotrajan. Ukoliko se krivična djela počinjena iz mržnje ignorišu, i ne pridaje im se posebna važnost u bosanskohercegovačkom društvu, dolazi se do toga da su ta djela prihvatljiva, te da vremenom imaju tendenciju da postanu normalna i da na njih nema društveno odgovarajuće reakcije.
Svaki zločin, počinjen iz mržnje, navode organizatorice, treba imati javni prostor u kojem bi se javno govorilo o motivima i načinu počinjenog zločina.
