Predstavljen priručnik za ostvarivanje prava djece rođene zbog rata

Udruženje Zaboravljena djeca rata danas je u Sarajevu promovisalo priručnik za ostvarivanje prava djece rođene zbog rata, koji predstavlja prvi vodič kroz pravni proces priznavanja i ostvarivanja statusa djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini (BiH).

“U protekle dvije godine napravili smo presedan i učinili BiH prvom državom u svijetu koja je na jedan način priznala djecu rođenu zbog rata. Brzo smo uspjeli napraviti promjene i kreirati prostor u kojem su ljudi bili spremni raditi na ovoj izrazito teškoj problematici. Priručnik je jedan dio našeg rada kroz koji smo prikazali pravni put za djecu rođenu zbog rata, odnosno na koji način oni mogu ostvariti svoj status”, rekla je predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata Ajna Jusić.

Jusić je podsjetila da su članovi Udruženja Zaboravljena djeca rata još 2018. ukazivali na to da su djeca rođena zbog rata jedna od nevidljivih kategorija u BiH, ali i u cijelom svijeta. Osim želje i volje da se, kako je rekla Jusić, eliminiše stigmatizacija i diskriminacija majki te djece, do danas je u BiH učinjeno mnogo da oni budu vidljiviji i zakonski prepoznati.

“Jako brzo smo uspjeli napraviti ovakve promjene. Jako brzo smo uspjeli kreirati prostor u kojem su preživjeli i djeca rođena zbog rata bili spremni da rade na ovom pitanju koje je izrazito teško i retraumatizirajuće za većinu nas koji smo bili dio ovog procesa”, istakla je Jusić.

Cilj priručnika je podizanje svijesti među donosiocima odluka i stručnjacima iz oblasti socijalne i pravne zaštite, kako bi se unaprijedili mehanizmi podrške i osigurala pravda za ovu kategoriju društva.

Također, priručnik nudi odgovore na pitanja poput pravnog okvira za ostvarivanje statusa posebne kategorije civilnih žrtava rata, postupka podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava, institucionalne podrške i mehanizama zaštite, društvenih izazova i stigmatizacije s kojima se ova populacija suočava, međunarodnih standarda te primjera dobrih praksi u zaštiti njihovih prava.

U priručniku, čiji su autori Adnan Kadribašić, Ajna Jusić, Filip Novaković, Merjem Muhadžić, Olja Beader i Sabine Lee su, između ostalog, dostupne pravne informacije koje su od značaja za djecu rođenu zbog rata i njihove porodice pri ostvarivanju prava koja im pripadaju u okviru postojećih zakona o civilnim žrtvama rata.

U BiH su trenutno na snazi dva takva zakona koja djecu rođenu zbog rata prepoznaju kao posebne pravne kategorije i to na nivou Federacije BiH i Brčko distrikta.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rekao je da se članovi Udruženja Zaboravljena djeca rata već godinama bore da se prema djeci rođenoj zbog rata ispravi nepravda, te da se u BiH zaustavi institucionalna šutnja.

"Priručnik na kojem su radila djeca koja su rođena iz ratnog zločina silovanja ne predstavlja samo puka slova i statistiku, on predstavlja borbu za istinu, pravdu i dostojanstvo koje smo nažalost 30 godina uskratili ovoj djeci. Nadam da ćemo kao društvo u narednom periodu učiniti sve da njihova prava budu na neki način zadovoljena, odnosno da nepravda koja im je učinjena bude ispravljena", rekao je Delić.

O priručniku, izazovima i pravnom okviru razgovaralo se i na konfereciji koja je uslijedila nakon promocije priručnika, a na kojoj su govorili i neki od autora priručnika, te predstavnici institucija i udruženja iz oblasti ljudskih prava i socijalne zaštite.

Tokom diskusije je istaknuto da veliki problem predstavlja to što u Republici Srpskoj još uvijek ne postoji pravni okvir koji prepoznaje i pruža zakonsku zaštitu djeci koja su rođena zbog rata, ali i to što je ostvarivanje prava po Zakonu o zaštiti civilnih žrtava rata Federacije BiH u nadležnosti kantona koji bi trebali da se usaglase sa federalnim propisima. Kantonalni propisi, kako je rečeno, i nakon godinu dana od primjene federalnog Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata onemogućavaju primjenu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata Federacije BiH. To je, kako je rekao Filip Novaković, naročito važno zbog ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu koje se veže za osnovno ljudsko pravo – pravo na život.

Osim prava na zdravstvenu zaštitu, zakonom o civilnim žrtvama rata u Federacije BiH, prava koja pripadaju djeci rođenoj zbog rata su još i prednost prilikom korištenja zdravstvenih usluga, pravo na pokrivanje troškova sahrane, osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje, pravo na besplatnu pravnu pomoć, te pravo osiguranja povoljnijih uslova školovanja koje se odnosi na osobe do 35. godine starosti. Ova starosna granica je, kako je poručeno na konferenciji, također problematična iz razloga što uglavnom djeca rođena zbog rata trenutno imaju između 28 i 33 godina, te da im zbog toga ova prava mogu biti uskraćena.

Kompletan “Priručnik za ostvarivanje prava djece rođene zbog rata: Izazovi, pravni okvir i institucionalna podrška“ dostupan je online na ovom linku.