Ajna Jusić: Ove godine nadamo se zakonskom priznanju statusa djece rođene zbog rata

 Priznavanje statusa djeci rođenoj kao posljedica ratnog silovanja kroz novi Nacrt zakona o civilnim žrtvama rata FBiH koji uskoro treba ući u parlamentarnu proceduru, jedna je od najvažnijih stvari kojom će se Udruženje “Zaboravljena djeca rata” baviti u narednom periodu. Ajna Jusić, predsjednica ovog udruženja, ističe kako zajedno sa drugim udruženjima koja se bave zaštitom prava žena koje su preživjele ratno silovanje, analiziraju trenutni nacrt zakona i pripremaju svoje prijedloge za njegovo poboljšanje.

 

Objašnjava da bi za djecu rođenu kao posljedica ratnog silovanja prvi korak bio zakonsko priznanje da postoje, ali je potrebno govoriti i o pravima koja proističu iz toga.

 

“Minimum prava koja djeca rođena zbog rata moraju ostvariti jesu prava civilnih žrtava rata kao što su lična i profesionalna rehabilitacija, stambeno zbrinjavanje, prioritetno zapošljavanje, besplatna državna pravna i psihološka stručna pomoć. Srednji nivo prava podrazumijeva da nam se izjednače u potpunosti prava sa pravima djece šehida i ratnih vojnih invalida. Maksimalni nivo prava koji želimo je naknada štete, odnosno materijalna reparacija za djecu rođenu zbog rata za godine izgubljenih prava”, objašnjava Jusić.

 

Predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” smatra da bi bh. vlasti trebale uvidjeti koliki bi bio značaj zakona koji tretira status djece rođene zbog ratnog silovanja jer bi takav zakon bio presedan. Naime, Jusić objašnjava, da širom svijeta ova kategorija djece svoja prava ostvaruje zahvaljujući individualnim tužbama, ali da izostaje zakonsko priznavanje njihovog statusa. Vjeruje da bi, kada se jednom usvoji, zakon iz naše zemlje, zahvaljujući naporima njihovog udruženja, mogao koristiti i djeci rođenoj zbog rata iz drugih zemalja koje su bile ili su trenutno pogođene ratom.

 

“Poenta uvođenja djece rođene kao posljedica ratnog silovanja u zakon je da se sutra ta djeca ne bi više rađala. Treba dati podršku djecu koja sada postoje, ali ovo je opomena da se mi više ne smijemo rađati.”

 

 

 

Krajem prošle godine, Udruženje “Zaboravljena djeca rata” pokrenulo je priču o osnivanju zagovaračke mreže koja bi se na internacionalnom nivou borila i zagovarala za prava djece rođene zbog rata. Neki od ciljeva ove mreže bili bi skretanje pažnje na globalni jaz koji trenutno postoji u zaštiti za djecu rođenu zbog seksualnog nasilja u ratu, poticanje akcija država, međunarodnih institucija i civilnog društva, ali i razmjena iskustava i komparativna analiza.

 

“Ovu mrežu osim eksperata iz domena humanitarnog prava, činila bi i djeca kao međunarodno članstvo. Vrlo je važno pokazati koliko je ovaj problem zastupljen. Gdje god ima rata, i gdje god da ga je bilo, ovaj problem postoji. Kroz ovu mrežu pokušat ćemo malo veće stvari zagovarati i na nivou Ujedinjenih naroda”, kaže Jusić i dodaje da će mreža imati interdisciplinarni pristup i činit će je i umjetnici, pravnici, eksperti za ljudska prava. Ipak, najvažnije je da se mreži, prije svega, priključe djeca rođena zbog rata iz cijelog svijeta jer zbog njih će biti i osnovana.

 

Ove godine, planiran je i prvi sastanak mreže u Sarajevu kojem bi trebali prisustvovati predstavnici djece rođene zbog rata iz različitih država, ali i predstavnici bh. vlasti i građani. 

 

 

 

Tokom prošle godine, Udruženje Zaboravljena djeca rata realizovalo je brojne projekte, događaje, sastanke, edukativne i umjetničke programe s ciljem zagovaranja za prava djece rođene zbog rata. Medijski značajno propraćena i jedna od najznačajnijih aktivnosti ovog udruženja bila je trodnevna konferencija “Vidljivost djece rođene kao posljedica rata” koja je imala za cilj da sa srodnim organizacijama i drugim značajnim predstavnicima i predstavnicama, osigura učešće žena preživjelih i djece rođene zbog rata u izradama strategija i politika koje ih se tiču. Još neke od aktivnosti koje su vrijedne pomena su inicijativa “Hurme”, omladinski program “Živi spomenici”, izložba “Progovara(j)mo”.

 

Jedna od najznačajnijih aktivnosti 2021. godine koja se dijelom nastavlja i ove godine je inicijativa “Ime jednog roditelja”. Potreba za ovom inicijativnom javila se zbog diskriminacije koju djeca rođena zbog rata prolaze prilikom ispunjavanja dokumenata u kojima se zahtijeva “ime oca” umjesto “ime jednog roditelja i/ili staratelja/ke”. 

U maju prošle godine, udruženje je poslalo inicijativu na 73 adrese, svih općina na nivou FBiH, tražeći ovu izmjenu u dokumentima. Pozitivno su odgovorile općine sa područja Kantona Sarajevo, a zatim, među ostalima, i Bihać, Konjic, Tuzla. Monitoring ove inicijative je i dalje toku i bit će završen tokom ove godine.

 

“Poslali smo tu inicijativu i vrlo jasno napisali da ne postoje nikakve zakonske, niti administrativne, niti bilo kakve druge poteškoće za izmjenu ovih obrazaca i da to čak ne zahtijeva nikakvu ni financijsku podršku. Cijela ova inicijativa ‘Ime jednog roditelja’ je koštala jednu marku i to što smo isprintali nekoliko stvari usput.”

 

Jusić objašnjava da je ova inicijativa bila važna lično djeci rođenoj zbog rata, ali, s druge strane, kroz svoju analizu pokazali su i neravnopravan pristup jednoroditeljskim zajednicama u BiH.

 

“Tu smo skrenuli pažnju na ulogu majke, ulogu žene u ovom sistemu, koliko je, u suštini, postala nebitna”, kaže Jusić i dodaje da joj je posebno drago jer su se u inicijativu uključili i građani i građanke koji su samoinicijativno slali pismo inicijative svojim lokalnim općinama.

 

Rad Udruženja “Zaboravljena djeca rata” možete pratiti na njihovom sajtu i zvaničnoj Facebook stranici.