Nasilnici ne pristaju na rehabilitaciju

Programi za rad sa počiniteljima nasilja mogu pomoći u prevenciji sprečavanja činjenja ili ponavljanja djela nasilja.
Foto: 
Pixabay
Podijeli ovaj članak: 

Borba protiv rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini (BiH) morala bi, pored pomoći žrtvi, da se usmjeri i na izvršioce, koji trebaju proći rehabilitaciju kako više nikad ne bi bili nasilni, a na šta oni rijetko dobrovoljno pristaju.

To je potvrđeno iz više nadležnih institucija, iz kojih poručuju da nasilnici, uglavnom, ne žele da idu na stručan tretman, a pritom i poriču da imaju problem.

Kada je riječ o postupanju prema žrtvama i počiniocima rodno zasnovanog nasilja, iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja pri Domu zdravlja Banjaluka kazali su da se ono, uglavnom, odnosi na psihosocijalni tretman koji podrazumijeva angažman svih članova tima (psihijatra, psihologa i socijalnog radnika).

"Počinioci nasilja pristaju na rad/liječenje u institucijama, uglavnom, u situacijama kada je izrečena obavezna mjera liječenja. Nažalost, rijetke su situacije da se počinioci nasilja javljaju sami, odnosno da samostalno uoče da imaju problem sa impulsivnim ponašanjem, te da potraže pomoć", rekli su iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja pri Domu zdravlja Banjaluka u izjavi za Nezavisne novine.

Problematika u porastu

Vrlo često se, kako dodaju, u svom radu susreću sa raznim oblicima nasilja koji obično nisu prepoznati od strane osobe koja je izložena nasilju, kao i od strane okruženja u kome ona živi.

"Sve to govori u prilog tome da smo mi kao društvo prilično tolerantni na takve oblike ponašanja, naročito kod nasilja u porodici gdje se još uvijek smatra da je to 'privatna stvar'. Samim tim je u porastu ovakava problematika. Nasilnih oblika ponašanja ima oko nas jako mnogo. Smatram da se dosta mora raditi sa mladima, djecom i odraslima na prevenciji i edukaciji o ovakvim oblicima ponašanja, kao i na usvajajanju i prepoznavanju zdravih stilova ponašanja. Važno je raditi u našem društvu i na promjeni uvjerenja i stavova prema agresivnim odnosno nasilnim oblicima ponašanja", za Nezavisne novine kaže Tanja Radosavac psihoterapeutkinja u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Banjaluka.

Lana Jajčević iz Fondacije "Udružene žene" Banjaluka kaže da su, prema istraživanjima ove fondacije koja se tiču nasilja u porodici, u 99 posto slučajeva izvršioci-muškarci.

Zakonska obaveza

Prema njenim riječima, rad sa nasilnicima je dio programa i jedna od zakonskih obaveza koja je propisana Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Tu konvenciju je potpisala i ratifikovala i BiH, a rad sa nasilnicima je, uz zaštitu žena žrtava nasilja, jedan od načina sprečavanja ovog problema.

Jajčević je istakla i da je Fondacija "Udružene žene" prošlih godina zajedno sa banjalučkim centrom za socijalni rad (CSR) radila na projektu koji je, između ostalog, bio usmjeren i na rad sa počiniocima nasilja.

"Kolege iz CSR su radile sa nasilnicima, na naše preporuke. Mi smo imali takozvani mobilni tim koji su sačinjavali predstavnici policije, CSR i naše fondacije, koji bi na prijavu nasilja izlazio na teren. Nakon te procedure, kolege iz CSR su dalje po svojim nadležnostima radili sa počiniocima nasilja. Naravno, rad je bio na dobrovoljnoj osnovi i kolege su relativno uspješno izvršavale svoj posao", rekla je Jajčević.

Podsjetila je da su nevladine ženske organizacije predlagale da rehabilitacija počinilaca bude i obavezan dio kazne.

"Smatrali smo da će to biti dobro riješeno pitanje, ako počinitelji budu primorani da sarađuju, ali na dobrovoljnoj osnovi oni teško pristaju na to i rijetko su se odazivali i kod ovog našeg projekta koji smo sprovodili", kaže Jajčević.

Odgovor na nasilje

Iz Gender centra Republike Srpske (RS) tvrde da je posljednjih godina zakonodavni okvir u RS značajno unaprijeđen kad je u pitanju sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici kao i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja.

Kako dodaju, kontinuirano se sprovode edukacije zaposlenih u svim nadležnim institucijama, pa tako i centrima za socijalni rad, kako bi odgovor na nasilje bio što efektniji i efikasniji.

"Gender centar Republike Srpske kontunirano od 2016. godine kroz Projekat 'Povećanje pristupa kvalitetnijim multisektorskim uslugama za osobe koje su preživjele nasilje nad ženama i u porodici na lokalnom nivou' radi na stručnom usavršavanju i osposobljavanju profesionalaca (subjekti zaštite - socijalni radnici, zdravstveni radnici, policija, tužioci, sudije) koji direktno rade sa žrtvama nasilja, tj. radimo na insitutcionalnom odgovoru na nasilje", uvjeravaju iz Gender centra RS.

Usvojeni su, dodaju, i protokoli na lokalnom nivou o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a formirani su i multisektorski timovi na lokalnom nivou koji pružaju odgovor na svako prijavljeno nasilje.

"Na ovaj način prevencija i postupak hitnog odgovora na nasilje ušli su u sistem u svakoj lokalnoj zajednici Republike Srpske", tvrde iz ovog gender centra.

Stotine slučajeva

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka kažu da su u toku ove godne, do 9. avgusta, zabilježena 103 slučaja nasilja nad ženama.

Istakli su da je obaveza stručnih radnika da žrtvi pruže sve usluge i omoguće  ostvarivanje svih prava iz nadležnosti Centra što podrazumijeva i upoznavanje sa pravima koja su propisana Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici.

Tokom trajanja cijelog postupka, kako pojašnjavaju, voditelj slučaja je podrška žrtvi nasilja u porodici, gdje spadaju psihosocijalna podrška, te podrška u ostvarivanju prava.

"Obzirom da je svaki slučaj individualan i zahtijeva drugačiji pristup, dostavljamo socijalnu anamnezu sa prijedlogom mjera Ministarstva unutrašnjih poslova i Okružnog javnog tužilaštva. Nasilje najčešće bude prijavljeno policiji koja obaviještava Centar za socijalni rad o nasilju", kažu iz banjalučkog centra za socijalni rad.

Centar za socijalni rad u Prijedoru je ove godine, do 8. avgusta, evidentirao 129 slučaja nasilja u porodici, od kojih su u 83 slučaja žene bile žrtve.

Hitna reakcija

Objasnili su da prema žrtvama porodičnog nasilja postupaju na način da se reaguje hitno po saznanju o prijavi koja je bila, pružaju psihosocijalnu podršku žrtvi, sačinjavaju dokumente o svom postupanju i proslijeđuju ih policiji, sačinjavaju prijedloge sudu za izricanje mjera zaštite, i direktno ih proslijeđuju.

"Stručni radnik prisustvuje ročištima na sudu kada je Centar za socijalni rad predložio Hitne mjere zaštite. Procedure koje se tiču rada sa žrtvama su i smještaj u Prihvatilište CSR Prijedor na period od 72 časa, smještaj u Sigurnu kuću za žrtve nasilja, posredovanje u ostvarivanju prava na jednokratnu novčanu pomoć, prava na besplatnu pravnu pomoć, prava na zdravstvenu zaštitu - odvođenje žrtve na zdravstveni pregled. Također, stručni radnici CSR Prijedor u toku dežurstva postupaju po potrebi direktno sa policijskim službenicima po prijavi na terenu", kažu u centru za socijalni rad iz Prijedora.

Uvjeravaju da stručni radnik CSR Prijedor, po pitanju postupanja sa počinicioma porodičnog nasilja, obavlja razgovor na okolnosti prijave nasilja u porodici, te sprovodi dalje savjetodavne razgovore u toku postupka.

Osim toga, naglasili i da veliki problem predstavlja neusaglašenost izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Krivičnog zakonika u pogledu izricanja zaštitnih mjera u koje  između ostalog spadaju obavezan psihosocijalni tretman i obavezno liječenje od ovisnosti za počinioce nasilja. Izricanje tih mjera je u nadležnosti suda, ali zbog neusaglašenosti, one se ne izriču.

Ne pristaju na saradnju

U Centru za socijalni rad Doboj kažu da je tokom ove godine, do početka avgusta, kod njih zabilježeno 17 slučajeva nasilja nad ženama.

Izvršioci rodno zasnovanog nasilja se uglavnom pojavljuju u Centru za socijalni rad u sklopu porodičnih i bračnih problema, te su motivisani za očuvanje bračne i porodične zajednice, a uglavnom se javljaju u Centar za mentalno zdravlje.

"Izvršioci nasilja vrlo rijetko pristaju na saradnju sa institucijama, tj. sa Centrom za socijalni rad. U procesu rehabilitacije u toku provođenja mjere obaveznog liječenja dužni su se odazvati u Centar za mentalno zdravlje koji provodi tu mjeru i obavještava sud o toku provođenja mjere", ističu iz Centru za socijalni rad Doboj.

U Centru za socijalni rad Trebinje ističu da počinioci uglavnom negiraju ili minimalizuju počinjena djela.

"Počinioci nasilja teže prihvataju saradnju i rad na rehabilitaciji, i ako prihvate to je samo dok se ne okonča postupak koji se vodi protiv njih. Procenat pristanka na rehabilitaciju i saradnju je jako mali, o čemu nam govori i veliki broj recidiva", navode iz trebinjskog centra za socijalni rad.

Jedino u Centru za socijalni rad Zvornik imaju drugačija iskustva, pa su nam rekli da izvršioci nasilja uglavnom pristaju na rad sa institucijama u procesu rehabilitacije, mada ima i sporadičnih slučajeva, neznatno, gdje oni to ne pristaju.

Rehabilitacija nasilnika

Socijalni pedagog i porodični terapeut Nikola Dorontić kaže da Centar za socijalni rad Banjaluka već dugi niz godina zajedno sa Fondacijom "Udružene žene" gradi multisektorsku saradnju u okviru prevencije nasilja u porodici. Dorontić govori da je ispred banjalučkog centra za socijalni rad bio uključen u izmjene zakonske regulative u vezi sa tretiranjem nasilja u porodici.

Ističe da su dogovarali brzu i efikasnu reakciju na nasilje u porodici i dobili formalno pravni status da se po hitnom postupku treba riješavati prijava nasilja u porodici.

Međutim, prema Dorontićevim riječima, taj zakon je imao puno manjkavosti koje se odnose na procjenu da li se radi o krivičnom dijelu ili prekršaju, u kojem su policajci imali ulogu da procijene koja vrsta je nasilja u pitanju i u kojem pravcu kreće istraga.

Aleksandar Milić, psiholog iz Banjaluke, ističe da, kada je riječ o rehabilitaciji nasilnika, početak ovog procesa kreće procjenom ličnosti.

Naglasio je i da je jako bitno da nasilnik bude pod tretmanom. Milić tvrdi da su se u praksi pokazali "ni malo lijepi rezultati", u smislu nedovoljne saradnje nasilnika, ali i odsustva odgovornosti institucija.

Naveo je i da su, kada izađu iz ustanova, takve osobe uglavnom bez ikakvog nadzora i pratnje, te su u najvećem broju slučajeva povratnici nasilju, odnosno skloni su recidivu.

Tekst autorice Ivane Kordić prenosimo sa portala Nezavisnih novina.

Ostavite komentar