Brčko: Odgovor na dvije škole pod jednim krovom?
Brčko je jedini grad u BiH koji je do kraja implementirao zajedničku jezgru za književnost i jezik u školama. To je i jedini grad u čijim školama je ispoštovano prisustvo pisaca iz sva tri konstitutivna naroda u nastavnim programima. Ali, nije uvijek tako bilo.
Učenici svih nacionalnosti Ekonomske škole u Brčkom, u svoju školu ulaze na jedan zajednički ulaz. U klupama sjede zajedno, sve do trenutka kada trebaju na nastavu maternjeg jezika.Tada svako ide u "svoju" učionicu.
"Bar smo ostali pod jednim krovom, za razliku od mnogih škola u Bosni i Hercegovini gdje učenici idu u jednonacionalne škole. To je naša prednost, a nek svako uči svoj jezik, to nije problem", za Žurnal kaže učenica Ekonomske škole u Brčkom, Jasmina Suljagić.
Jasmina Suljagić, učenica Ekonomske škole u Brčkom
"Nismo nacionalisti, nemamo problema", kaže nam njena prijateljica Maja Sekulić.
U Distriktu Brčko postoji jedinstven sistem obrazovanja koji je zasnovan na multietničnom principu. Učenici različitih nacionalnosti zajedno su na nastavi historije/povijesti, hemije/kemije, geografije/zemljopisa, te drugih predmeta. Ipak, više od decenije na bosanski, srpski i hrvatski jezik odlaze u odvojene učionice.
Međutim, nije uvijek bilo tako. Od 1995. pa do 2000. postojale su škole koje su radile po bosanskom, hrvatskom i srpskom programu. Godinu poslije krenulo se u reformu obrazovanja. Ali već na prvom koraku vidjelo se da to neće biti lak posao. U junu 2001. godine Skupština Brčko distrikta ne usvaja prijedlog Zakona o obrazovanju. Stranke sa srpskim predznakom bile su protiv.
"Njima je glavna smetnja bila ravnopravna upotreba svih jezika i pisma, zabrana diskriminacije, i ukljanjanje nacionalnih simbola", za Žurnal kaže tadašnji načelnik Odjela za obrazovanje Distrikta Brčko, Esad Atić.
Učenici Ekonomske škole u Brčkom
"Mi smatramo da djeca trebaju da pohađaju kompletnu nastavu na maternjem jeziku", za Žurnal kaže zastupnik SDS-a u Skupštini Brčko disktrikta, Milan Purić.
Tadašnji OHR-ov supervizor za Brčko, Henry L. Clarke, bio je razočaran, ali ne i iznenađen.
"Prijedlog koji smo mi dali i za koji smo smatrali da ispunjava njihove zahtjeve nije prihvaćen. Ja sam razočaran jer vjerujem da ima mnogo porodica u Brčko distriktu, uključujući porodice srpske nacionalnosti, koje su spremne da pošalju svoju djecu u nediskriminatorske, multietničke škole. A današnje glasanje nije predstavljalo te ljude."
Već sljedećeg mjeseca supervizor OHR-a iskoristio je svoje ovlasti i izdao je nalog o nametanju Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koji uključuje sve amandmane usvojene na zasjedanju Skupštine Brčko distrikta 27. juna 2001. godine. Time je uspostavljen školski sistem prema kojem se djeca razdvajaju samo kad je u pitanju nacionalna grupa predmeta koji funkcionira i danas.
"U početku je bilo otpora i demonstracija, ali vrlo brzo je to prevaziđeno... S obzirom da je distrikt jedna specifična lokalna zajednica u kojoj su svi propisi drugačiji u odnosu na ostatak BiH, kod nas ovaj način pohađanja nastave funkcioniše", za Žurnal kaže Zora Pajkanović, direktorica Ekonomske škole u Brčkom i nastavnica Srpskog jezika.
Zora Pajkanović direktorica Ekonomske škole u Brčkom
"Naša iskustva pokazuju da je to odlično rješenje, i u drugim krajevima BiH ako se ima dobre volje mislim da bi to rješenje bilo idealno. Mi se trudimo da ne ističemo suprotnosti, nego tražimo sličnosti, a ono tamo gdje je nacionalni taj element, to njegujemo putem odvojene nastave maternjeg jezika i to nije nikakva prepreka", kaže profesor Bosanskog jezika u Ekonomskoj školi u Brčkom, Edin Jašarević
Roditelji na početku školovanja odlučuju na kojem jeziku i pismu će se učeniku izdavati dokumenti. Svi nastavnici, učitelji, profesori, svi zaposleni u obrazovanju imaju pravo da govore i pišu svojim jezikom. A učenicima se obavezno izdaju dokumenti na njihovom jeziku.
Edin Jašarević, profesor Bosanskog jezika u Ekonomskoj školi u Brčkom
"Ako u jedan razred na prvi čas ulazi profesor koji govori i piše srpski – on govori i piše srpskim jezikom. A učenici govore i pišu svojim jezikom. Obavezni smo da jedni druge razumijemo. Obavezni smo, također, da u slučaju da dođe do nekog nerazumijevanja jedni drugima objasnimo. Ako je drugi čas profesor Hrvat on opet govori i piše svojim jezikom, a učenici i dalje govore i pišu svojim jezikom. I opet smo u obavezi da jedni drugima objasnimo. Uglavnom nemamo problema", kaže direktorica Pajkanović.
Nismo zabilježili niti jedan slučaj da je razdvajanje djece kada je u pitanju maternji jezik nekom smetao. Roditelji, učenici, profesori, direktori – svi ovakav sistem obrazovanja danas smatraju funkcionalnim i održivim.
Da li je OHR mogao i trebao ovakav sistem obrazovanja nametnuti i u drugim sredinama u BiH gdje postoji problem diskriminacije?
"Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je naglasio značaj obrazovanja kada su u pitanju pomirenje, održivi mir i ekonomski razvoj, te je pozvao vlasti u Bosni i Hercegovini da odlučno pristupe reformi prosvjetnog sistema koja bi poboljšala standarde i prilagodila obrazovni sistem zahtjevima tržišta rada u 21. stoljeću, a na principima nepolitizacije, nediskriminacije, nesegregacije i inkluzivnosti", odgovor je OHR-a na upit Žurnala.
Dakle, OHR je nametnuo rješenje problema obrazovanja u Brčkom. Za provedbu reforme u drugim sredinama pozvao je vlasti BiH. Od te 2001. godine do danas prošlo je 16 godina. Djeca u Jajcu protestuju jer ih razdvajaju. Osnivaju se nove škole. Izdaju se školski dokumenti sa grbovima nepostojećih država. Ne poštuju se sudske presude. Na tjelesnom/fizičkom odgoju postoje bošnjačke, srpske i hrvatske lopte, a djeca se nazivaju kruškama i jabukama.
