Monitor mržnje OSCE-a

 

Skopljak: Monitor je nastao u oktobru 2013. godine, s tim da smo mi retroaktivno objavili podatke do maja što se tiče incidenata i do jaunara 2013. kada je riječ o krivičnim postupcima pred sudovima u BiH. Ovaj projekat je pokušaj da se na jednom mjestu objedine podaci o incidentima i krivičnim djelima počinjenim iz mržnje i reakcije na te incidente i krivična djela. Takav službeni sistem podataka na nivou BiH, koji će obuhvatiti sve relevantne institucije, ne postoji. OSCE pokušava premostiti taj nedostatak dok institucije BiH ne preduzmu taj zadatak. BiH kao članica OSCE-a ima obavezu da evidentira ove vrste podataka. Međutim taj sistem zbog složenosti uređenja naše države još uvijek nije uspostavljen. Misija OSCE-a radi sa kontakt osobom iz BiH na kreiranju ovog sistema. Mi smo već preduzeli neke korake, kontakat osoba za ova krivična djela je iz Ministarstva sigurnosti. Redovno sa njom sarađujemo na aktivnostima koje provodimo. Mi ćemo se pokušati uključiti u jedan projekat koji vodi EU o izradi jedne baze podataka za policijske agencije u BiH, pa ćemo pokušati ove parametre koji se tiču krivičnih djela počinjenih iz mržnje  smjestiti u bazu podataka na tom policijskom nivou. Tako da će Ministarstvo sigurnosti u svakom trenutku imati pregled koliko je bilo incidenata ili krivičnih djela počinjenih iz mržnje.

 

 

Skopljak: Teško je dati neku procjenu koliko je pravosuđe adekvatno odgovorilo na realističniji broj ovih krivičnih djela u zadnjih godinu dana. MI smo od 2008. konkretnije počeli promatrati šta se dešava s tim predmetima na sudu. Objavili smo jedan izvještaj 2012. godine u kojem smo analizirali 30 presuda koje su donesene za ta krivična djela. Bilo je puno više incidenata i krivičnih djela, ali mi smo istražili one koji su prošli kroz pravosudni sistem da bi vidjeli o čemu se radi. Većina tih problema i dalje postoji, s tim što mi sada imamo bolju sliku o stvarnom broju incidenata. Pretpostavljamo da je veći broj takvih djela, ali se ona ne prijavljuju. Recimo Romi ne prijavljuju, ili prijavljuju manje nego što se dešava. Imate situaciju gdje povratnici nakon više napada prestanu prijavljivati jer vide da nema nikakve reakcije i ljudi se pitaju zašto bi to uopće čini. Vi znate da je ovo društvo još uvijek vrlo nestabilno. Zbog toga je nama bitno da organi vlasti i zajednice, u kojima se neko od ovakvih djela dogodi, adekvatno odgovore kako bi se ti ljudi - koji su na nekin način manjina – osjećali ravnopravnim članovima društva.

 

 

Milunović: Aktivniji su sada više nego prije. Ja sam koordinatorica projekta Supergrađanke i Supergrađani. Primjetili smo prije nekoliko godina - prateći ova krivična djela i podatke vezane za njih - da kada se nešto tako desi ljudi se najprije osvrću na predstavnike lokalne vlasti, medija i vjerskih zajednica tražeći njihovo tumačenje i odgovor povodom tog incidenta. Shvatili smo da od toga uveliko zavisi da li će doći do stvaranja domino efekta u zajednici ukoliko postoji neka vrsta obraćanja koje će smiriti situaciju nakon incidenta. Zaista je to dobrodošlo i primjeti se razlika. Međutim, građani su često gledali u druge a rijetko su stavljali na tu listu reakcija sami sebe – odnosno organizacije civilnog društva. Došli smo kroz neke druge projekte i do ljudi kojima je dosta incidenata, grafita kojima se odašilju poruke mržnje i ugnjetavanja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Tako smo odlučili da kroz ovaj projekat Supergrađanke i Supergrađani  podržimo te ljude koji su voljni da se uključe u borbu protiv  incidenata motivisanih predrasudama i mržnje generalno u svojim zajednicama. Mi smo im samo pomogli da se organizuju jer je tu već postojala incijativa. Trenutno u BiH postoji dvadeset takvih kolacija. Iako ovaj projekat postoji godinu dana već se primjeti razlika. Izdane su dvadeset tri osude od strane koalcija. Znači bez tih koalcija ne bi bilo tih osuda. Vidjeli smo da te osude zaista imaju efekta u zajednici. Nekada je on pozitivan u smislu da koalcije dobijaju mejlove zahvale, jer kada je napadnut pojedinac čitava njegova zajednica se osjeća napadnutim. Svi ti ljudi koji su se osjećali ugroženim osjećaju zahvalnost što je neko stao u njihovu odbranu. Međutim, bilo je i negativnih reakcija na akivnosti i osude koalicija. Tako je bilo i verbalni prijetnji članovima koalicija, došlo je i do situacije gotovo fizičkog napada na ljude koji su htjeli ukloniti grafite u jednoj općini. Koalcije su za ovih godinu dana implementirale preko 200 aktivnosti. 

 

 

Skopljak: Strategija u formi nekog dokumenta ne postoji koliko ja znam. Na nivou Brčko Distrikta i Republike Srpske imamo neki solidan zakonodavni okvir. To za mene predstavlja neku vrstu promišljanja ili svijesti da se ovakvi problemi moraju kvalitetno rješavati. Federacija BiH ima staro rješenje krivičnog zakona koje seže iz perioda SFRJ. Ipak i to je okvir unutar kojeg se mogu procesuirati ove vrste krivičnih djela. Na državnom nivou postoji samo krivično djelo izazivanje nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti. To samo po sebi nije krivično djelo počinjeno iz mržnje, jer postoji ta motivacija-mržnja koju ta odredba ne sadrži. Također to isto djelo postoji u krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta. Djelo izazivanje nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti često služi kao način da se procesuiraju krivična djela počinjena iz mržnje. Nažalost ta kvalifikacija ne odgovara počinjenom djelu. Mi ćemo se ponovo sada aktivirati nakon uspostave vlasti u Federaciji BiH. Želimo da se Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona - koji se odnosi na ovu vrstu krivičnih djela i koji korespondira sa onim što postoji u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu – usvoji i u FBiH. Tako da imamo harmoniziran sistem koji će garantovati jednakost građana pred zakonom,  odnosno da su iste zaštićene kategorije.

 

 

Skopljak: Konketno za 2014. godinu do sada je bilo sedam osuđujućih i jedna oslobađajuća presuda, a još je deset predmeta u toku. Ovdje je bitno naglasiti da neće svi incidenti i napadi dobiti kvalifikaciju krivičnog djela. Primjetili smo da dosta toga završi kao prekršaj jer nije to ta ozbiljnost situacije koja bi dosegla stepen krivičnog djela. Mi evidentiramo i te vrste predmeta, ali oni nisu sadržani u ovom Monitoru. Također evidentiramo i predmete koji su po našem mišljenju trebali biti kvalifikovani kao krivično djelo, ali to nije urađeno. 

 

 

Skopljak: Ukoliko pogledate zadnjih nekoliko mjeseci nećete primijetiti neki naročit skok u odnosu na juni kada je bilo najviše ovih krivičnih djela. Mi još uvijek nismo uspjeli dovoljno vremena posvetiti  uzročnicima takvih krivičnih djela. Ranije smo primjećivali da su se takva djela dešavala učestalije za vrijeme komemoracija u istočnoj Bosni, ali kada je policija ozbiljnije shvatila svoju ulogu ta učestalost se smanjila. Svaki mjesec mi zabilježimo između deset i dvadeset krivičnih djela ove prirode.