Kažnjavanje materinstva
Marina Mrnjavac je dobila otkaz u sedmom mjesecu trudnoće, jer je odbila da potpiše ugovor prema kojem se dva mjeseca nakon poroda trebala vratiti na posao. ''U sedmom mjesecu trudnoće donijeli su mi skroz drugi ugovor'', kaže Marina, dodajući da joj je direktorica tada tražila da potpiše da će se 60 dana nakon poroda vratiti na posao. Tužila je svog poslodavca, i dobila slučaj. Sud je utvrdio da je poslodavac pokušao da izbjegne zakonsku obavezu da je zadrži u radnom odnosu godinu dana, koliko zakonski traje porodiljski dopust. Time joj je uskratio pravo na platu i zdravstvenu zaštitu. Iako je Marina presudom imala pravo da se vrati na svoje radno mjesto, to nije uradila. Tražila je da joj isplate plate koje nije dobijala dok je bila na porodiljskom i “uvežu” radni staž.
Nakon tri godine rada u jednoj privatnoj sarajevskoj firmi M.B. je otišla na porodiljsko. Samo tri dana nakon povratka na posao direktor joj je saopštio da je otpuštena. Iako je u rješenju pisalo da je otpuštena kao tehnološki višak, smatra da je pravi razlog otkaza to što je majka malog djeteta. “Vidio je da je jedna koleginica stalno odsutna zbog bolesnog djeteta. Mislio je da ću i ja sad tako, jer je dijete malo. Bila sam šokirana”, priča M.B. I ona je tužila svog poslodavca, ali postupak još uvijek nije okončan. “Kontaktirali su me, ponudili da plate ono šta želim i da povučem tužbu ”, kaže M.B. i dodaje da je postupak za sada zaustavljen, te da ne zna da li će nastaviti s tužbom.
U drugoj sarajevskoj privatnoj firmi, Aldijana se prijavila na konkurs za posao. Na razgovor nije ni otišla, jer joj je poručeno da je udata i da će možda imati djece, te da im ''takvi radnici'' ne trebaju.
Ovakve postupke poslodavci često pravdaju poslovnim interesom – zbog čega bi plaćali nekoga ko ne radi? Nedim Klico, vlasnik frizerskog salona, ističe da su njegove radnice do sada više puta odlazile na trudničko i porodiljsko, ali da nikada nije razmišljao o njihovom otpuštanju. ''Vrijeme dok su one na porodiljskom najviše ja osjetim, jer ovo je posao u kojem se mušterija navikne na svog majstora, jednu osobu. Ako te osobe nema mušterije odlaze negdje drugo. Za mene je teško kada neko ode godinu dana na bolovanje, jer je teško naći zamjenskog radnika koji dobro radi'', priča Klico.
Nedostatak kontrole tržišta rada
Prema Zakonu o radu Federacije BiH i Republike Srpske, poslodavac ne može da odbije prijavu za posao ili da da otkaz radnici zbog trudnoće. Zakon predviđa godinu dana porodiljskog odsustva, ali ne i posebnu zaštitu za žene koje dobiju otkaz po povratku sa porodiljskog. “Ona se štiti kao i svi radnici, a to je da za otkaz mora postojati opravdan razlog”, kaže Hakija Kurtović, advokat radnog prava, naglasivši da su i ti slučajevi dokazivi na sudu. “Žene imaju pravo tražiti i neku vrstu nematerijalne štete za nanošenje duševne boli, strah za gubitak djeteta i zbog stresova koje je proživjela. Međutim, ta odšteta nije nešto veliko da bi ženi bila satisfakcija”, objašnjava Kurtović.
Poseban problem je kada se udatim ili trudnim ženama odbije aplikacija za posao, jer su ti slučajevi teško dokazivi na sudu. Poslodavci ne navode materinstvo ili trudnoću kao razlog zašto neku ženu nisu zaposlili. U Institucijama koje smo kontaktirali tokom rada na priči uglavnom znaju da se otpuštanja trudnica i porodilja dešavaju, ali niko ne posjeduje evidencije o takvim slučajevima. Kažu da je do takvih podataka moguće doći samo u inspekcijama rada.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove RS-a, Čedo Risović, kaže da je u ovom entitetu uočena pojava da poslodavci odjave svoju djelatnosti nakon čega se kao novi poslodavac registruje njihov bliski član porodice. ‘’Na taj način pokušavaju izbjeći svoje obaveze prema trudnicama i porodiljama koje su bile njihove radnice. Izbjegavaju i moguću sankciju zbog otkaza o radu trudnicama i porodiljama’’, objašnjava Risović.
Prema Zakonu, ukoliko poslodavac ne omogući ženi da koristi prava vezana za trudnoću, porođaj ili materinstvo, može biti kažnjen kaznom od 1.000 do 10.000 KM. Međutim, ukoliko inspektor i utvrdi nepravilnosti on može izreći samo najnižu kaznu poslodavcu, dok se veća kazna može odrediti u sudskom postupku. Ukoliko do njega dođe.
