Crna Gora: Preživljavanje raseljenih kosovskih Roma
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki Moon je turneju po zemljama jugoistočne Evrope nastavio posjetom Crnoj Gori.Jedna od tema o kojoj će razgovarati s crnogorskim zvaničnicima je i problem blizu 1.400 raseljenih Roma, koji od 1999. godine žive u veoma teškim uslovima u glavnom gradu Crne Gore, prenosi AlJazeera Balkans.
Dok raseljeni tvrde da pomoći nema ni sa jedne strane, crnogorska Vlada i druge nadležne institucije kažu da je država učinila sve da zbrine raseljene. Rješenje pitanja izbjeglih i raseljenih osoba jedan je od prioriteta za ulazak zemlje u Evropsku uniju (EU).
Četrdesetogodišnja Arijeta Tatari sa svoje osmero djece već 13 godina živi u improviziranoj baraci u podgoričkom kampu Konik I. Sunđeri za spavanje i šporet cijela su njena imovina.
Kako preživjeti?
Kaže da, kao raseljeno lice sa Kosova, ne prima gotovo nikakvu pomoć i da jedva preživljava. "Kad donese deca da jede, da pije, ide radi po kante deca, po kante svi rade, bila sam pre, prosila sam, a sada gde da prosimo, kako ću da hranim ovu deca - ne znam", priča Arijeta Tatari za AlJazeera Balkans.
Arijeta je među najsiromašnijima u naselju.
Njen komšija Nuradin Poljaci, koji je, kao i većina u kampu, 1999. godine izbjegao sa Kosova, kaže da je stanje u barakama, gdje živi blizu 1.400 Roma, veoma loše.
"Nema struje, nema higijena nema vode, kupatila koje nam potrebno. Mi smo se žalili dosta puta, nema đe, niko na nas ne krene pažnju", priča on.
Požari uobičajeni
Požari u kampu ljeti su uobičajeni, gore drvene barake, ali i smeće koga je na sve strane, pa vatrogasci stalno dežuraju.
Iako raseljeni u kampovima Konik I i II već 13 godina žive u jako teškim uslovima, nadležni tvrde da su učinili sve da im pomognu. Strategija Vlade za trajno rješenje pitanja raseljenih donesena prošle godine obuhvata njihovu integraciju u društvo i povratak u matične zemlje.
Pitanje krova nad glavom za dio ugroženih riješit će, kažu, izgradnja 90 stanova, koja treba početi naredne godine.
"Početak stambenog zbrinjavanja sa tih 90 stanova proširiće se i kroz regionalni projekat do konačnog zatvaranja izbjegličkog pitanja u Crnoj Gori", izjavio je Remzija Ademović iz Ministarstva rada i socijalnog osiguranja Crne Gore.
Najviše se ulaže u obrazovanje raseljenih.
"Mi pokušavamo da im pružimo trajnu pomoć, a to je da sopstvenim radom poboljšaju kvalitet života, da obrazovanjem dođu do boljeg zapošljenja, kako bi mogli sebi tako trajno pomoći", kazao je Mensut Krupljević iz CK-a Crne Gore.
