Zločin iz mržnje - novo krivično dijelo u Krivičnom zakonu FBiH?

Krajem decembra prošle godine, u Mostaru je mladić M.B. zadobio teške tjelesne povrede, zbog napada dvije (nepoznate) osobe.  M.B. je napadnut zbog svoje seksualne orijentacije, i sa polomljenim kukom je završio u bolnici.  Ovaj, ali i mnogi drugi nasilni događaji koji su usljedili u BiH, a koji su motivirani prvenstveno mržnjom ili predrasudama, će se vjerovatno u bliskoj budućnosti tretirati kao zločin iz mržnje. 

 

Naime, oformljena je koalicija nevladinih organizacija u BiH sa ciljem izmjene Kaznenog zakona Federacije BiH, kojima bi se zločin iz mržnje, odnosno kazneno dijelo motivirano mržnjom ili predrasudom uvrstilo kao zasebno  dijelo u novi Kazneni zakon FBiH. Federalno ministarstvo pravde je zaprimilo obrazloženje inicijative, i očekuje se da se do kraja ove godine zločin iz mržnje nađe u Kaznenom zakonu Federacije kao zasebno kazneno dijelo. Tim povodom, razgovarali smo sa Sašom Gavrićem i Vladanom Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja je jedna od članica koalicije. 

 

 

''Uvođenje ovog zakona u BiH će pomoći većini stanovništva, zato što je u BiH svaka manjinska zajednica u određenom periodu ili na određenoj teritoriji  ugrožena i postaje laka meta, pogođena  zločinom iz mržnje, predrasudama ili mržnjom ostalih grupa. Ukoliko bi zločin iz mržnje postojao kao zasebno krivično dijelo, to bi pomoglo u njegovom suzbijanju'', objašnjava Vladana Vasić. 

 

''Zločin iz mržnje se ne tiče samo marginalizovanih grupa (LGBT osobe ili Romi) već se tiče svih osoba u BiH ovisno od toga gdje se zateknu, jer na nekoj teritoriji lako se može desiti da sami budete marginalizovana skupina. Zločin iz mržnje se tiče npr. i i povratnika Bošnjaka u Republiku Srpsku, ili povratnika Srba u Drvar ili Bosanski Petrovac i slično. Ovaj zakon bi se ticao svakog građanina ili građanke ovisno o tome gdje se zatekne i u koje vrijeme'', dodaje Saša Gavrić. 

 

Koalicija trenutno radi na amandmanima koji se tiču zločina iz mržnje i govora iz mržnje, kako bi isti  bili spremni kada prijedlog novog krivičnog zakona uđe u proceduru. Važno je pomenuti da je zločin iz mržnje već definisan u krivičnim zakonima Brčko Distrikta i u Republici Srpskoj. Također, postoji i u zemljama regiona. 

 

''Hrvatska je prije nekoliko godna u svoj krivični zakon uključila zločin iz mržnje, dok su u Srbiji upućeni amandmani - kako stvari stoje, najvjerovatnije će biti usvojeni'', kaže Gavrić. ''Bitno je naglasiti da je uvođenje zločina iz mržnje u krivični zakon  i međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine kao članice Vijeća Europe i OSCE-a.''

 

Napominju također da je najvažnije da se javnost informiše o zločinu iz mržnje, te da shvati da se zakon tiče svakog građana/građanke BiH. ''Ovo je jedna od izmjena zakona koji nema nikakvu političku dimenziju, radi se o ljudskim pravima koja se moraju poštivati'', kaže Vasić. ''Radi se o unapređenju standarda ljudskih prava, i važno je naglasiti da se posao ne završava usvajanjem amandmana, već upravo tu počinje. Slijedi edukacijom sudija/ica i tužitelja/ica koji su najodgovorniji da ovaj zakon ne ostane mrtvo slovo na papiru. Sudstvo mora biti proaktivni faktor u društvu, koji će omogućiti primjenu svih standarda za poštivanje ljudskih prava'', zaključuje Vasić.