Vodič kroz otpor antirodnim politikama
Fondacija CURE objavila je Vodič kroz otpor antirodnim politikama koji pruža analize djelovanja antirodnih pokreta u Bosni i Hercegovini, njihovih taktika i posljedica, s fokusom na jačanju zakonodavnog okvira, unapređenju edukacije, osnaživanju institucija i poticanju lokalne, regionalne i međunarodne saradnje.
Cilj je, kako se navodi u Vodiču, osnažiti donositelje politika, aktiviste, edukatore i širu javnost kako bi zajedno radili na očuvanju vrijednosti jednakosti, pravde i ljudskih prava. Predstavljajući detaljno razumijevanje ovih dinamika, Vodič poziva na proaktivan pristup, solidarnost i inovativne strategije u borbi protiv antirodnih politika.
“Samo informiranim i koordiniranim djelovanjem moguće je stvoriti društvo temeljeno na pravdi i jednakim šansama za sve, bez obzira na rod, seksualnu orijentaciju, etničku pripadnost ili druge lične karakteristike”, piše u Vodiču.
U sadržaju ovog vodiča date su definicije antirodnih pokreta. Prema onoj koju je ponudio The United Nations Research Institute for Social Development (UNRISD), antirodni pokret djeluje kao transnacionalna koalicija konzervativnih aktivista i organizacija koje rade na suprotstavljanju i podrivanju političkih i socijalnih postignuća koja su ostvarena od strane lokalnih i međunarodnih feminističkih organizacija i zagovarača prava SOGIE (seksualne orijentacije i rodnog identiteta i izražavanja). Antirodni aktivisti i organizacije, prema istoj definiciji, djeluju na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou, mobilizirajući opoziciju protiv jednakih prava za LGBTIQ+ osobe, prava žena na reproduktivne usluge, sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u školama i programa rodnih studija na tercijarnom nivou.
Osim definisanja antirodnih pokreta, Vodič nudi pravnu analizu zakonodavstva BiH o ravnopravnosti i zabrani diskriminacije, te nudi objašnjenja o tome kako antirodni narativi i mobilizacije ugrožavaju prava i slobode žena. Također, u sadržaju je objašnjen uticaj antirodnih politika na LGBTIQ+ prava u BiH, kao i njihov uticaj na žene iz romske zajednice.
Pojava antirodnih pokreta, kako se zaključuje u Vodiču, predstavlja ozbiljan izazov za postizanje pravednog i ravnopravnog društva. Ovi pokreti, kako se navodi, koriste strah, dezinformacije i konzervativne ideologije kako bi se oduprli progresivnim politikama i potkopali ljudska prava, društvenu inkluziju i demokratske vrijednosti. Manipulirajući javnim narativima i oslanjajući se na retoriku o „zaštiti tradicionalnih vrijednosti“, antirodni akteri često predstavljaju rodnu ravnopravnost i inkluziju kao prijetnje društvenoj stabilnosti.
Unatoč izazovima koje donose antirodni pokreti, postoje jasni i učinkoviti načini za suprotstavljanje ovim narativima i strategijama. To su, kako piše u Vodiču, regionalne saradnje, kampanje zagovaranja i inicijative za podizanje svijesti pokazuju potencijal za jačanje solidarnosti i otpornosti unutar zajednica i institucija.
Ovaj Vodič pruža alate i strategije za osnaživanje pojedinaca, organizacija i institucija kako bi učinkovito odgovorili na prijetnje koje predstavljaju antirodni pokreti.
Na izradi Vodiča radio je autorski tim u sastavu: Emina Zahirović-Pintarić, advokatica s iskustvom u privatnom, nevladinom i vladinom sektoru, Delila Hasanbegović Vukas, pravnica i programska koordinatorica u Sarajevskom otvorenom centru, aktivistica i pravnica Anisa Pračić-Šehić, novinar i aktivista Dalibor Tanić, novinarka i aktivistica Melani Isović i Meliha Sendić, predsjednica i programska menadžerica Centra ženskih prava iz Zenice.
Kompletan Vodič dostupan je na ovom linku.
