U BiH održani protesti protiv femicida: “Niti jedna više!”
U Sarajevu su danas održani protesti protiv femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama, a okupljanja su bila najavljena i u Mostaru, Bijeljini, Tuzli, Zenici, Lukavcu i Banjaluci. Na protestima su odgovornim institucijama, pravosuđu, i vlastima na svim nivoima te zemlje upućeni zahtjevi koji, između ostalih, uključuju uvođenje femicida kao krivičnog djela.
U Sarajevu su se građanke i građani okupili na Trgu Karla Paržika na kojem je Ajna Jusić, aktivistica za ljudska prava, pročitala pismo u kojem se među zahtjevima navodi i osiguravanje prevencije i zaštite u slučajevima rodno zasnovanog nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom, hitno postupanje u slučajevima provođenja istrage i podizanja optužnica u što kraćem roku od izvršenja, odnosno saznanja o krivičnom djelu, posebno u slučajevima gdje postoji rizik ponovnog počinjenja nasilja, te u situacijama kada su žrtve izložene pritiscima i zastrašivanju od strane počinilaca.
U zahtjevima upućenim policiji, tužilaštvu, sudovima iz BiH je navedeno kako je potrebno pokrenuti disciplinske postupke protiv odgovonih osoba u slučaju propusta pružanja neophodne zaštite, da je u krivičnom postupku neophodno pružiti svu podršku osobama koje su pretrpjele nasilje, uključujući i besplatnu pravnu pomoć i prava oblasti socijalne, zdravstvene zaštite i ekonomske podrške, kao i potpuno i pravovremeno informisanje, na njima razumljiv način, o pravima i dostupnim uslugama.
#Sarajevo: Protesti protiv femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama #nitijednavise pic.twitter.com/DjeXAcaTpm
— diskriminacija.ba (@ADiskriminacija) October 11, 2023
Osim toga, u zahtjevima su zatražene strožije kazne za počinioce gdje će se prilikom određivanja kazni u obzir uzimati otežavajuće okolnosti: historija nasilja u porodici, prisustvo djece djelu nasilja, povratak u vršenje djela kao i upotreba oružja. Istaknuto je i kako bi praksa uvažavanja porodičnog statusa počinioca (suprug, otac…) u izricanju blage kazne morala biti prekinuta, jer se time ohrabruje kultura nekažnjavanja, a žrtva nasilja izravno dovodi u opasnost odmazde od nasilnika.
Zakonodavcima u BiH je upućen zahtjev za uvođenje femicida kao krivičnog djela koji bi trebao biti jasno definisan kako bi se u praksi izbjegao svaki pokušaj relativiziranja femicida. Ovim bi se, kako je istaknuto, zakonodavstvo uskladilo sa neophodnim odredbama Istanbulske konvencije, a omogućile bi se strožije kazne za počinitelje i bolja zaštita žrtava. Također, zatraženo je da izmjene zakonodavstva trebaju prepoznati djecu kao žrtve nasilja u porodici, uključujući slučajeve gdje djeca svjedoče nasilju nad članovima.
Zatraženo je i da se kreira jedinstvena baza podaka koja će služiti za praćenje slučajeva nasilja, kao i kreiranje registra nasilnika radi boljeg praćenja i reagovanja na rodno zasnovano nasilje, odnosno femicid, te kreiranje politika i programa za prevenciju i zaštitu žrtava.
Zahtjevi predviđaju i uvođenje sankcija za službenike nadležnih institucija koji su doprinijeli da se prijavljeno nasilje okonča, pooštravanje kontrole izdavanja dozvola za posjedovanje oružja sa naglaskom da osobe prijavljene za nasilje u porodici ne smiju imati dozvolu niti posjedovati oružje, te regulisati obavezu uvođenja redovne obuke, uključujući planiranje finansijskih sredstava, svih predstavnika institucija nadležnih za prevenciju i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja u cilju podizanja svijesti kako o uzrocima istog tako i o razarajućim posljedicama blage kaznene politike po žene žrtve nasilja i društvo u cjelini.
Protesti u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova održani su zbog povećanog broja slučajeva femicida u BiH, kao i drugih sistemskih nedostataka kada je riječ o zaštiti i prevenciji rodno zasnovanog nasilja.
Na protestima je zatražena i hitna i djelotvorna reakcija odgovornih institucija na svim nivoima u BiH, kao i promjena u svim društvenim sferama gdje se ovakva uvjerenja, oblici svijesti i prakse potiču, zataškavaju, ili prećutno odobravaju. Poručeno je da je svaki naredni slučaj femicida odgovornost cijelog društva.
