Strateško parničenje u BiH: Nedovoljno iskorišten mehanizam borbe protiv diskriminacije

"Strateško parničenje u borbi protiv diskriminacije: Dometi i ograničenja u bosanskohercegovačkom kontekstu" naziv je okruglog stola održanog danas u Sarajevu tokom kojeg je skrenuta pažnja na značaj koncepta strateškog parničenja u antidiskriminacijskim sudskim procesima.

 

Kako bi se mogli vidjeti stvarni benefiti strateškog parničenja potrebno je izvršiti dobru pripremu postupka, imajući u vidu kompletno društveno okruženje u kojem će se određena strategija razvijati, izjavila je tokom okruglog stola Aleksandra Ivanković, izvršna direktorica organizacije Inclusion Europe.

 

"Prije nego što se upusti u stratešku likvidaciju treba razmišljati o tome šta želi da se postigne i na koji način", smatra Ivanković, koja je dodala da je cilj strateškog parničenja uvijek promjena nekih ukorijenjenih društvenih anomalija kako bi došlo do normalizacije nepovoljnog tretmana manjinskih grupa.

 

Iako u BiH ovakvi postupci traju nedozvoljeno dugo, često i godinama, Ivanković vjeruje da je pobjeda na domaćem, značajnija nego pobjeda na stranom terenu, uz pomoć međunarodnih institucija.

 

"Daleko je značajnije dobiti presudu na domaćem nivou jer to znači da su domaći sudovi usvojili određene pojmove i načine razmišljanja", zaključila je Ivanković.

 

Strateško parničenje često predstavlja mehanizam za promjenu primjena propisa tako što kroz konkretan slučaj dolazi do pravnog presedana, rekao je Emir Prcanović, izvršni direktor organizacije Vaša prava.

 

 

"Strateško parničenje ne moramo posmatrati samo kroz kontekst potrebe da se neki predmet dobije. Nekad je puno bitnije imati odgovarajući stav suda o konkretnom predmetu", naglasio je Prcanović, dodavši da su ovakvi postupci značajni i zbog velikog medijskog interesovanja za njih.

 

"Kao prednosti korištenja mehanizma strateškog parničenja jesu posljedični odnosno incidentalni efekti koje samo pokretanje parnice kroz strateško parničenje okuplja oko sebe, odnosno stvara odgovarajaću medijsku perspektivu na način da se u cijeli postupak uvede i senzibilizira javnost."

 

Kosana Beker, pomoćnica povjerenice za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije osvrnula se tokom okruglog stola na praksu strateškog parničenja u toj zemlji, te je naglasila kako je Stručna služba Poverenika za zaštitu ravnopravnosti u prednosti u odnosu na nevladin sektor zbog svog statusa državne službe. Dosad je ova služba realizovala 13 strateških parnica – sedam zbog diskriminacije romske nacionalne manjine, tri zbog rodne diskriminacije, jednu zbog diskriminacije osoba s invaliditetom i dvije strateške parnice na više osnova.

 

 

Jedan od problema koji je prisutan u BiH, odnosi se i na veliki nesklad između uočenih pojava slučajeva diskriminacije i onih koji dobiju sudski epilog, istakla je Dragica Dragičević, predsjednica Općinskog suda u Žepču.

 

Dragičević je predložila nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom prava ranjivih grupa u BiH da se "pozabave dobrim odabirom predmeta".

 

"Treba izabrati stranku koja ima najbolje dokaze, raspolaže najboljim činjenicama i dokazima", izjavila je Dragičević i dodala kako podnosioci tužbi trebaju voditi računa o tome da ukažu na takve činjenice koje sud ne može ignorisati.

 

Kao zaključak, predsjednica Općinskog suda u Žepču, naglasila je da je uloga suda od krucijalne važnosti u procesu strateškog parničenja, te je predložila nekoliko mjera kojima bi sudije mogle unaprijediti svoj rad u ovoj oblasti. Neke od preporuka odnose se na numerisanje slučajeva kako bi se statistički podaci mogli koristiti u nedostatku drugih dokaza, označavanje predmeta posebnom oznakom, poštivanje pravila hitnosti, a kao posebno značajna istaknuta je i potreba za dodatnom edukacijom i certifikacijom sudaca.

 

 

Okrugli sto "Strateško parničenje u borbi protiv diskriminacije: Dometi i ograničenja u bosanskohercegovačkom kontekstu" organizovan je u sklopu projekta "Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog društva protiv diskriminacije" kojeg implementira Mediacentar Sarajevo, u partnerstvu sa Centrom za društvena istraživanja Analitika, i organizacijama Prava za sve i Vaša prava BiH.