Psihičko nasilje i proganjanje uvršteni u Krivični zakon Brčko distrikta

U Brčko distriktu su kao krivična djela sada uvedeni: genitalno sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilna sterilizacija, proganjanje, psihičko nasilje, spolno uznemiravanje i prisilno sklapanje braka.
Piše: 
Redakcija
Foto: 
Unsplash
Podijeli ovaj članak: 

Skupština Brčko distrikta usvojila je izmjene Krivičnog zakona Brčko distrikta u koji su kao krivična djela, između ostalih, uvršteni psihičko nasilje i proganjanje, saopšteno je jučer iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC).

Navedene zakonske izmjene su, kako se navodi, urađene u skladu Istanbulskom konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju je Bosna i Hercegovina (BiH) usvojila 2014. godine. Osim navedena dva djela, u Krivični zakonik su uvrštena i druga djela: genitalno sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilna sterilizacija, spolno uznemiravanje i prisilno sklapanje braka.

Iz SOC-a navode da je ova organizacija civilnog društva koja radi na unaprjeđenju ljudskih prava žena i LGBTIQ osoba još 2022. uputila inicijativu za izmjenu pomenutog krivičnog zakona, koja je realizirana je uz podršku i zalaganje zastupnice u Skupštini Brčko distrikta BiH, Milijane Simić.

“Prethodna definicija silovanja je izmijenjena i sada definiše silovanje kao spolni odnos bez pristanka drugog lica, zastarjelost za krivična djela protiv spolnog integriteta, braka i porodice, koja su učinjena na štetu djeteta, počinje teći od danas punoljetstva žrtve, učiniocu krivičnog djela učinjenog na štetu spolnog integriteta djeteta izriče se mjera bezbjednosti zabrane potpunog vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, pri čijem se obavljanju ostvaruje neposredni kontakt s djecom”, saopštili su iz SOC-a.

Skupina zaštićenih osnova u okviru krivičnog djela "Javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje" je, kako navode, proširena i sada obuhvata spol, seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Na ovaj način, ističu iz SOC-a, LGBTI osobe, ali i druge osobe koje zbog bilo koje lične karakteristike bivaju žrtve govora mržnje, uživaju zaštitu.

“Iako Istanbulska konvencija ne spominje eksplicitno govor mržnje, njome se ipak nameće obaveza državama članicama da poduzme sve zakonodavne i druge mjere za sprječavanje svih oblika nasilja, i to bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, uključujući spol, rod, rodni identitet i seksualnu orijentaciju”, naveli su iz SOC-a.

Iz SOC-a ističu da je zbog toga što je u bh. društvu govor mržnje sveprisutan i najčešće vodi do nasilja, kao i da je ovo pitanje veoma važno regulisati važećim krivičnim zakonodavstvom.

"U Krivični zakonik Republike Srpske po prvi put su uvedena krivična djela predviđena Istanbulskom konvencijom, ali ipak nije bio u potpunosti usklađen sa Konvencijom. Krivični zakon Brčko distrikta BiH postaje prvi zakon u BiH koji definiše pojam pristanka kao postojanje volje za stupanje u spolni odnos, a njegov izostanak je uslov za postojanje krivičnog djela silovanja. Krivični zakon FBiH još uvijek nije izmijenjen, te je stoga Krivični zakon Brčko diskrikta trenutno najbolji krivični zakon u Bosni i Hercegovini", kaže Amina Dizdar iz SOC-a.

Ova organizacija, zajedno sa organizacijama okupljenim u Ženskoj mreži, zagovara i za izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH, koji bi doprinio sprječavanju nasilja nad ženama i adekvatnijem kažnjavanju istog. Te izmjene bi kao krivično djelo uvrstile i femicid - ubijanje žena i djevojčica zbog njihovog spola.

Ostavite komentar