Pravo Ljudski: Prevazilaženje socijalnih razlika u učionicama uz pomoć filma

Tokom Pravo ljudski film festivala koji se prošle sedmice održavao u Sarajevu, nastavnici, studenti, pedagozi osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo i ostali zainteresovani građani imali su priliku učestvovati na konferenciji "Zumiraj prava u školi".

 

Dvodnevna konferencija otvorila je brojna pitanja o sistemu obrazovanja u Bosni i Hercegovini, s fokusom na inkluziju socijalno ugroženih kategorija djece, a poseban interes govornici i učesnici konferencije iskazali su za alternativne modele obrazovanja, koji su već zastupljeni u pojedinim zemljama svijeta.

 

Kroz vlastita iskustva iz učionica i škola, nastavnici i nastavnice razgovarali su o problemima s kojima se svakodnevno susreću, nerazumijevanju resornih ministarstava za njihove potrebe, ali i o kreativnim rješenjima koja pronalaze kako bi što veći broj marginalizovane djece bio istinski i kvalitetno uključen u nastavne procese.

 

 

Tokom konferencije prikazan je dugometražni dokumentarni film "Berlinska buntovnička škola" koji prati školovanje marginalizovane djece u jednoj netipičnoj školi u Berlinu. Riječ je o školi u kojoj učenici nisu prinuđeni na redovno pohađanje nastave, pisanje domaćih zadaća, ne postoji sistem ocjenjivanja, a kompletna obrazovna ustanova osmišljena je kao zajednica u kojoj učenici i nastavnici dijele obaveze održavanja škole. Učenici i učenice koji pohađaju tu školu većinom su osobe koje su zbog nemogućnosti da se uklope u nametnuto školsko okruženje mijenjale veliki broj obrazovnih ustanova, a iz pojedinih su bili i izbačeni, te "Berlinsku buntovničku školu" vide kao svoju zadnju opciju za stjecanje znanja i diplome.

 

"Većina obrazovnih sistema u svijetu, ni naš nije drugačiji, zapravo uspostavlja red. Dakle, kao što je Althusser još rekao da je škola jedan od osnovnih državnih ideoloških aparata, tako je i ovdje", izjavio je tokom debate nakon filma nastavnik u osnovnoj školi "Safvet-beg Bašagić" Sarajevo, Namir Ibrahimović. 

 

"Suština nije toliko šta ćemo mi naučiti u osnovnoj školi, lako provjerimo koliko smo toga zapamtili, ali smo naučili da poštujemo onoga koji stoji gore, dakle, naučili smo da smo mi okrenuti ka učenicima koji gledaju direktno unutar nas i automatski, dakle, na taj način gradimo neku vrstu autoriteta", dodao je Ibrahimović i postavio pitanje značaja uspostavljanja sličnih obrazovnih koncepata u ranijem periodu obrazovanja u trenutku kada imamo "zainteresiranu djecu".

 

 

Kao najveće prepreke za uspostavljanje sličnih sistema školovanja u našoj zemlji, prisutni nastavnici i nastavnice naveli su problem razreda sa velikim brojem djece, nemogućnost individualnog rada s učenicima, te veliki formalno-administrativni zahtjevi. Određeni elementi ovakvog obrazovanja mogli bi se integrisati u postojeći sistem bh. obrazovanja, ali uspješnost takvog koncepta često najviše zavisi od volje samog nastavnika, složili su se učesnici debate.

 

 

Upotreba audiovizuelnih materijala u procesu nastave, ali i vannastavnim aktivnostima, može nastavnicima pomoći da s učenicima razgovaraju o brojnim problemima kroz koje često i sami svakodnevno prolaze, a osnivanje školskih filmskih klubova može stvoriti siguran prostor u kojem učenici imaju priliku da se opuste, vesele, ali i prolaze kroz određene promjene važne za razvoj njihove ličnosti. Tokom konferencije predstavljen je jedan takav filmski klub, kojeg je nastavnik Dževdet Huskić pokrenuo u osnovnoj školi "Podlugovi" u Ilijašu. Ovaj nastavnik ispričao je da radi sa djecom koja često dolaze iz porodica slabog imovinskog stanja, u kojima i sama djeca moraju obavljati mnoge poslove kod kuće, a nerijetko je riječ o učenicima i učenicama čije su porodice raseljene tokom posljednjeg rata. U takvim okolnostima, jedan školski čas može ponekada biti jedino mjesto na kojem će se neko dijeto koje živi u teškim uslovima nasmijati u toku cijelog jednog dana.

 

"Kroz sve ove godine sam, ustvari, možda najviše zamrzio u svom pozivu da ocjenjujem djecu", rekao je Huskić i objasnio kako nemaju svi učenici istu startnu poziciju s obzirom na to s kakvim se sve problemima susreću kod kuće.

 

 

 

U svoju sekciju ljubitelja filma, nastavnik Dževdet uključio je djecu koja često ostaju po strani, nisu uključena u sekcije i vannastavne aktivnosti. Gledajući filmove koji tretiraju različita pitanja, djeca se opuštaju, provode ugodno vrijeme, ali i razgovaraju i usvajaju nove vrijednosti.

 

"Kad dođu, pustite im film, njima je to za sekundu dosadno, ali onda u jednom trenutku kao da se opuste, kao da shvate da su u nekom sigurnom okruženju, neki siguran prostor, gdje ustvari ne moraju glumiti nekome", kaže nastavnik Huskić koji u svojim aktivnostima koristi i priručnik Pravo ljudski film festivala o interaktivnoj edukaciji putem audiovizuelnih sadržaja za osnovne škole.

 

Od 2012. godine program Zumiraj prava u školi, u srednje i osnovne škole širom BIH donosi jedinstven pristup obrade i dopunjavanja nastavnih jedinica na temu ljudskih prava, demokratije i društvenih pitanja kroz audiovizuelne materijale i nezavisni dokumentarni film.

 

Metodologija ovog programa razvijena je nakon višegodišnjeg intenzivnog rada s nastavnicima i nastavnicama, te je trenutno aktivno koristi preko 200 nastavnika i nastavnica, profesora i profesorica iz cijele BiH, naveli su organizatori konferencije.