Nasilje nad ženama nije privatna stvar

Članice SOC-a izrazile su zabrinutost povodom sve učestalijeg nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te je predstavljen projekat Sedam: Podizanje svijesti o nasilju nad ženama i promovisanje Istanbulske konvencije u BiH, kojeg SOC implementira zajedno s organizacijom Medica iz Zenice. U sklopu projekta pokrenuta je i billboard kampanja u nekoliko bh. gradova.

 

„Billboardi se nalaze u tri grada Bosne i Hercegovine; u Sarajevu, Zenici i Istočnom Sarajevu na deventnaest lokacija i nose dvije poruke. Jedna je skretanje pažnje na poražavajuću statistiku do kojih je došla Agencija za ravnopravnost spolova dok je vršila ispitivanje o nasilju nad ženama. Tokom tog ispitivanja koje je 2013. godine vršeno među 3300 žena, više od polovine ispitanica izjavilo je da je pretrpjelo neki vid nasilja nad ženama. Tako je najučestalije psihičko nasilje kojeg je pretrpjelo 42 posto žena, zatim fizičko nasilje sa 25 posto, dok je 6 posto žena pretrpjelo neki vid seksualnog nasilja“, izjavila je Maida Zagorac, programska asistentica SOC-a.

 

 

 

Posebno zabrinjavajući podaci govore o tome da su najčešće žrtve nasilja veoma mlade žene.

 

„Poražavajuća činjenica jeste da te žene trpe nasilje upravo od svojih sadašnjih partnera, bivših partnera ili nekih drugih članova porodice.  Žene koje najčešće trpe ovo nasilje imaju između 18 i 26 godina, dakle to su jako mlade žene i to ostavlja velike posljedice na njih. Također, plakati skreću pažnju javnosti da naslje nad ženama treba biti prijavljeno i u tome trebaju učestvovati kako same žrtve nasilja tako i oni koji znaju da neka žena trpi nasilje. Iskoristila bih priliku da skrenem pažnju i javnosti i predstavnika vlasti da nasilje nad ženama i nasilje u porodici nije privatna stvar. To je stvar koja se tiče svih nas, stoga svi mi kao građani i građanke Bosne i Hercegovine imamo obavezu i dužnost da prijavimo ukoliko znamo da neka žena trpi nasilje.“, dodaje Zagorac. 

 

 

Jedan od značajnih koraka u rješavanju problema nasilja nad ženama jeste i osiguranje uspješnog funkcionisanja sigurnih kuća u kojima mnoge žene nalaze šansu za novi početak. Ipak, nadležni organi ne shvataju njihov značaj, te neophodna fnancijska sredstva često izostaju.

 

„Ovom aktivnošću želimo da, prije svega, pozovemo predstavnike vlasti da se više angažuju u rješavanju problema rodno zasnovanog nasilja kroz financiranje sigurnih kuća u Federaciji BiH, gdje je stanje zaista alarmantno, ne samo u brojkama i statistikama kada govorimo o nasilju nad ženama, već i u neadekvatnom financiranju i strukturama osnivanja i funkcionisanja sigurnih kuća“ izjavila je Dalila Hasanbegović, članica SOC-a.

 

 

Zbog neadekvatnog praćenja nasilja nad ženama, veoma je teško govoriti o povećanju ili smanjenju broja ovakvih slučajeva. Ipak, činjenica je da postoji sve veći broj žena koje se odlučuju na prijavljivanje zlostavljanja, smatra Zagorac.

 

„Dosta je teško govoriti o smanjenom, odnosno povećanom broju nasilja nad ženama zbog toga što se ovaj problem od početka ne prati kako treba. Do 2005. godine nasilje nad ženama je tretirano kao obični prekšaj. I danas, počinioci nasilja nad ženama, kažnjeni su kao i za neki drugi vid nasilja. Postoji trend da sve više žena prijavljuje nasilje nad ženama, ali ne možemo sa sigurnošću govoriti da li je to zato što su se one ohrabrile, osnažile pa više prijavljuju, ili je nasilje u porastu.“

 

I same žene koje trpe neki oblik nasilja često nisu svjesne da je riječ o nasilju i da je njihova reakcija neophodna, a to samo dodatno otežava borbu protiv nasilnika.

 

„Psihičko nasilje nad ženama je najrasprostranjenije i ima mnoštvo oblika. Ako postavimo pitanje da li žene to nasilje prepoznaju, u našem radu smo mogli da primijetiti da to nije slučaj. Žene to ne shvataju kao nasilje, i ne samo kao nasilje, nego ne shvataju kao nešto što treba da prijave i da obznane nadležnim tijelima i organima. To vjerovatno može biti iz razloga manjka povjerenja u one koji treba da se pobrinu za njih, ili jednostavno zbog sredine u kojoj žive, zbog funkcionalne nepismenosti ili sputavanja partnera koji provodi nasilje“, smatra Hasanbegović.

 

 

Tokom realizovanja projekta Sedam, publika u Sarajevu imat će priliku prisustvovati čitanju istoimene revolucionarne dokumentarne drame. Riječ je o dramskom tekstu baziranom na intervjuima sedam aktivistkinja za prava žena, iz svih dijelova svijeta, a čije teške životne priče i borba predstavljaju izvor inspiracije za sve koji se bave ovo problematikom. Te žene su: Ferida Azizi (Afganistan), Inez Mccormack (Sjeverna Irska), Marina Pisklakova-Parker (Rusija), Annabella de Leon (Gvatemala), Mukhtar Mai (Pakistan), Mu Sochua (Kambodža) i Hafsat Abiola (Nigerija).

 

Čitanje ove drame do sada je organizovano preko 150 puta i u 32 države svijeta. Drama je prevedena na 26 svjetskih jezika, a u nju je bilo uklljučeno preko 600 žena i muškaraca. Ovaj put će na scenu izaći sedam zastupnika i zastupnica Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine: Alma Kratina (DF), Jasna Duraković-Hadžiomerović (SBB), Dennis Gratz (NAŠA STRANKA), Darijana Katić (HDZ BiH), Vesna Švancer (SBB), Vjekoslav Bakula (HDZ 1990), Kenela Zuko (SDA).

 

Čitanje drame Sedam će se održati 26. novembra u Kamernom teatru 55 Sarajevo u 15:00 sati. Realizaciju događaja podržava Američka ambasada u Bosni i Hercegovini, Švedska vlada putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) i Hedda Produktion AB.