Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje: Upućen zahtjev za sastanak ministru Mati Joziću

Pored upućenih amandmana, ministru Joziću dostavljen je i zahtjev za sastanak na kojem bi se razgovaralo o potrebi što skorijih izmjena i dopuna Krivičng zakona Federacije BiH.

 

Iz Koalicije navode kako izmjene i dopune Krivičnog zakona FbiH, kojima bi se adekvatno regulisala i sankcionisala krivična djela počinjena iz mržnje, čekaju od 2010. godine. U 2013. i 2014. godini ove izmjene razmatrane su u Parlamentu Federacije BiH, te su oba puta usvojene na Predstavničkom domu. 2013. godine Dom naroda Parlamenta FBiH nije usvojio ove izmjene i dopune, a 2014. nije sazvana sjednica na kojoj bi se o njima odlučivalo. Stoga predstavnici Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje smatraju da je u 2015. godini neophodno ponovo inicirati izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH, te da je krajnje vrijeme da i Federacija BiH adekvatno reguliše krivična djela počinjena iz mržnje, što je već 2010. godine učinjeno u Brčko distriktu i Republici Srpskoj.

 

Sloboda izražavanja jeste zagarantovana različitim instrumentima međunarodnog prava, između ostalih to su: Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama čiji član 10 garantira svima slobodu izražavanja, Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Međutim, korištenje slobode izražavanja uslovljeno je neophodnim ograničenjima, između ostalog, u cilju zaštite ugleda i prava drugih, i naglašavanjem potrebe krivičnog sankcionisanja govora mržnje. Ove konvencije obavezuju države potpisnice da utvrde kao krivično djelo svako širenje ideja zasnovanih na superiornosti ili rasnoj mržnji, a svako pozivanje na nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje, što treba biti zabranjeno zakonom, navodi se u uvodnom dijelu dokumenta upućenog ministru Joziću.

 

Kao glavni problem za neusvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH navodi se politička pozadina i komplikovana procedura koju je potrebno preći korak po korak.

 

„Nismo ustanovili da nas neka institucija pokušava zaustaviti. Čak je u Parlamentu bilo vrlo pozitivno jedno vrijeme kada je od njih samih došla inicijativa, ali konkretno, problem je nastao u 2014. godini kada je Predstavnički dom potvrdio zakon, a Dom naroda se nikada nije sastao poslije. Dakle, razlozi su političkog karaktera, neka njihova međusobna previranja, a ne problem ovog zakona zato što je to nešto što je krajnje neophodno, jer, na kraju krajeva, i u Federaciji BiH uvijek je neko manjina. Tako da zakon kao takav nije uopće problematičan niti kontroverzan, nego je jednostavno procedura toliko komplikovana i nije došlo do toga da na Domu naroda finalno prođe taj zakon“, smatra Vladana Vasić, koordinatorica programa Sarajevski otvoreni centar.

 

 

Krivična djela počinjena iz mržnje 2010. godine regulisana su krivičnim zakonima Republike Srpske i Brčko distrikta, a izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske koje su usvojene 2013. godine krivična djela počinjena iz mržnje eksplicitno su definicana kao svako krivično djelo motivisano predrasudom, na način kako je to definisano i u susjednim državama. 

 

„Riječ je o izmjenama i dopunama koje su urađene i u Srbiji, Hrvatskoj, Brčko distriktu i Republici Srpskoj. Dakle, to nije ništa novo za naš pravni sistem, niti nešto što ne bi moglo proći i u Federaciji. Ovo sada bi se samo proširilo na sva krivična djela i bila neka sveobuhvatna zaštita tako da to nije nešto komplikovano i nepoznato ovdje“, navodi Vasić.

 

Kada je riječ o govoru mržnje najzastupljeniji je onaj koji ptiče na nasilje, netrpeljivost i diskriminaciju, odnosno slučajevi u kojima se izravno poziva na kršenje nekog drugog krivičnog djela, a najčešće je usmjeren prema povratnicima, Romima, Jevrejima, kao i LGBT populaciji, ističe Vasić. Govor iz mržnje je konstantniji od zločina počinjenog iz mršnje, a jedan od razloga leži i u činjenici neregulisane sfere internet komunikacije.

 

„Prema našim statistikama konstantniji je govor iz mržnje zato što donekle imamo situaciju da se najčešće izražava na internetu i to su najčešće komentari na portalima ili Facebooku gdje se donekle uživa jedan nivo anonimnosti upravo zato što ne postoji nikakva regulacija, niti iko to sankcioniše i onda im je jednostavno lakše da se opuste i koriste taj govor mržnje i izazivaju na nasilje iako možda ni sami nisu svjesni šta rade. Govor mržnje se koristi gotovo u svakodnevnoj komunikaciji, a nemate regulaciju kojom bi se on sankcionisao, osim što se pojedinačno može prijaviti, recimo, televizijska stanica Regulatornoj agenciji za komuniciranje. Veliki problem je što ne postoji neki način koji bi sankcionisao individualno odgovorne osobe, dakle da vi pojedinca koji više puta izražava govor mržnje, to jest poziva na nasilje, možete sankcionisti.“

 

Koalicija okuplja deset nevladinih organizacija koje su već godinama aktivne u promicanju i zaštiti ljudskih prava i borbi protiv diskriminacije: Asocijacija za demokratske inicijative, Centar za mlade KVART, Civil Rights Defenders, Fondacija CURE, Fondacija Mediacentar Sarajevo, Fondacija Istina, Pravda, Pomirenje, Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Otaharin, Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA), Sarajevski otvoreni centar, Udruženje BH novinari, Vijeće za štampu BiH.

 

Prijedlog amandmana Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje na Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine dostupan je u prilogu.