ECRI: BiH nema političku volju da stvori inkluzivno društvo
Treći izvještaj ECRI-ja za Bosnu i Hercegovinu ukazuje na brojne probleme s kojima se bh. društvo i dalje suočava kada je riječ o diskriminaciji i netoleranciji po različitim osnovama, i donosi niz preporuka za vladine institucije u zemlji.
Kao napredak naše zemlje izdvajaju se brza politička reakcija u slučajevima napada na povratnike, kao i revizija Strategije za implementaciju Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma o pravima povratnika, s fokusom na podršku u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju. S obzirom na to da se u BiH i dalje dešavaju zločini iz mržnje koji za motiv imaju nacionalnu pripadnost, izvještaj kao pozitivan korak navodi organizovanje treninga za sudije, tužioce i policajce o primjeni Zakona o zabrani diskriminacije. U izvještaju se kao pozitivne navode i mjere preduzete kako bi se riješio problem diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti u oblasti ostvarivanja penzionih prava, kao i poboljšan pristup identifikacionim dokumentima za romsku populaciju.
Ipak, i pored napretka u određenim oblastima, naglašava se konstantan nedostatak volje političkih struktura u zemlji da izgrade inkluzivno društvo. To se ogleda, između ostalog, u postojanju etnosegregacionog obrazovnog sistema, što je problem za kojeg političari - predstavnici tri većinska naroda u BiH, i dalje nemaju sluha.
"Okončati sve oblike etničke segregacije u školama vjerovatno je jedan od najznačajnijih zadataka za Bosnu i Hercegovinu. To je apsolutno vitalno kako bi se izgradilo inkluzivno društvo i kako bi se buduće generacije poštedjele kletve etničke podjele i mržnje”, izjavio je predjedavajući ECRI-ja, Christian Ahlund.
Prema navodima iz izvještaja, Institucija ombudsmena nema dovoljan broj uposlenika i samo oko pola preporuka te institucije se implementira. Učinkovitost institucije, također je potencijalno ugrožena novim zakonskim odredbama koje bi mogle utjecati na njenu financijsku nezavisnost.
Iako su se počeli pojavljivati neki znaci napretka, nivo tolerancije prema LGBT osobama je i dalje slab u zemlji. Izvještajem se ističe da vlasti trebaju, zajedno sa nevladinim i međunarodnim organizacijama, izraditi sveobuhvatnu strategiju suzbijanja govora mržnje kao i aktivnosti za unaprjeđenje tolerancije prema LGBT osobama. Također, vlasti trebaju evaluirati provođenje aktivnosti na izvođenju obuka na temu krivičnih djela počinjenih iz mržnje kako bi napravili neophodne izmjene prilikom njihovog unaprjeđenja.
Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije je nezavisno tijelo pri Vijeću Evrope i sastoji se od eksperata zaduženih za monitoring problema rasizma, ksenofobije, antisemitizma, netolerancije i diskriminacije počinjene na osonovama kao što su rasa, etničko porijeklo, religija, jezik i drugo.
Kompletan izvještaj na engleskom jeziku dostupan je ovdje.
