Borba protiv diskriminacije u BiH: Nedostaju nam statistika i iskustvo

Bh. sudovi koji se tek u posljednjih nekoliko godina češće susreću sa predmetima kršenja Zakona o zabrani diskriminacije, trebaju učiti od institucija sa više iskustva, a kao jedna od njih može se izdvojiti Evropski sud za ljudska prava, rečeno je tokom konferencije "Jurisprudencija Evropskog suda za ljudska prava i zaštita od diskriminacije u Bosni i Hercegovini", koju je prošle sedmice u Sarajevu organizovao Centar za društvena istraživanja Analitika.

 

 

Sudijama i sutkinjama, kao i članovima i članicama nevladinih organizacija iz BiH koje se bave zaštitom od diskriminacije, tokom konferencije predstavljeni su konkretni predmeti koji su se vodili pred Evropskim sudom za ljudska prava, a panelisti su razgovarali i o mehanizmima zaštite od diskriminacije u BiH.

 

Zlatan Meškić, profesor na Univerzitetu u Zenici, objasnio je za naš portal da se Evropskom sudu za ljudska prava države javljaju sa problemima diskriminacije iz različitih oblasti.

 

"Možemo reći da postoje specifični problemi za specifične države, tako da, u Bosni i Hercegovini pojačano se dešava etnička diskriminacija, u susjednoj Hrvatskoj pojačano imaju problema s odnosom prema romskim zajednicama, u Austriji je zabilježen nešto veći broj slučajeva diskriminacije svakog oblika vanbračnih zajednica, pa čak još uvijek i određeni stepen diskriminacije na temelju seksualne orijentacije, pa i na osnovu vjeroispovijesti."

 

 

Tokom konferencije predstavljena je i publikacija "Evropski sud za ljudska prava i zaštita od diskriminacije: Jurisprudencija i evolucija standarda” koja će poslužiti kao vodič pravnicima i nevladinim organizacijama zainteresovanim za oblast pravne zaštite od diskriminacije.

 

 

Bosna i Hercegovina ne zaostaje za ostalim evropskim zemljama kada je riječ o potpisivanju značajnih protokola i dokumenata kojima se štite ljudska prava u nekoj zemlji, ali često djeluje da političari u našoj zemlji nisu svjesni ozbiljnosti i posljedica ukoliko ne ispunjavaju ono što takvi dokumenti zahtijevaju. Statistički podaci variraju u zavisnosti od institucije koja ih prikuplja, te se različiti podaci mogu pronaći u sudskim bazama, bazama Institucije ombudsmena ili Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, što dodatno otežava rad istraživačima. Ipak, OSCE je na osnovu postojećih podataka uspio provesti analizu dosadašnjih predmeta koji su pokrenuti zbog osnova diskriminacije pred bh. sudovima, a tokom konferencije su predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja.

 

"Zakon o zabrani diskriminacije najčešće se koristi u predmetima koji se tiču rada, zapošljavanja i uslova rada, pa oko 65 posto predmeta koji se tiču diskriminacije su upravo iz oblasti rada i zapošljavanja", rekao je Miloš Bogičević, pravni savjetnik u misiji OSCE-a i dodao da je 77 posto osoba koje su pokrenule postupak muškarci, a samo 23 posto žene.

 

"Sedamdeset posto su pravna lica, a oko 30 posto su fizička lica", rekao je Bogičević uz objašnjenje da najčešće zaposlenici i bivši zaposlenici tuže svoje sadašnje i bivše poslodavce koristeći Zakon o zabrani diskriminacije.

 

 

Tokom konferencije istaknuto je kako postoji velika razlika između karakteristika postojećih sudskih predmeta, i izvještaja koje podnose različite organizacije zadužene za praćenje poštivanja ljudskih prava. U tim izvještajima često se kao skupine koje su najviše izložene diskriminaciji izdvajaju žene, osobe s invaliditetom ili pripadnici romske populacije, dok trenutni sudski podaci pokazuju da su najviše diskriminisani muškarci u oblasti rada i zapošljavanja.

 

"Mislim da je to zato što najveći broj ovakvih predmeta upravo treba da pokreću organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava, tako da je jedan od zaključaka naše analize i da bi trebalo pružiti podršku ovakvim insititucijama civilnog društva kako bi mogle da uspješno pokreću predmete gdje bi zaštitili prava ovih grupa", izjavio je Bogičević.

 

Konferencija "Jurisprudencija Evropskog suda za ljudska prava i zaštita od diskriminacije u Bosni i Hercegovini" organizovana je u sklopu Koalicije "Jednakost za sve".