Bh. povorka ponosa: Napad u Banjaluci je zločin iz mržnje po osnovu seksualne orijentacije
Napad, koji se dogodio u Banjaluci 18. marta 2023. godine bio je zločin iz mržnje. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) jedini su znali tajnu lokaciju na kojoj su se članovi Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa trebali sastati kako bi održali neformalni sastanak. Huliganima je dato „zeleno svjetlo“ da vrše nasilje nad pripadnicima LGBTI zajednice – neki su od zaključaka koje su iznijeli članovi Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa na današnjoj pres-konferenciji.
Razumljivo je da je LGBTI zajednica u RS u velikom strahu, s obzirom na to da su, kako je izjavila Dina Bajraktarević, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, političari i policija dali „zeleno svjetlo“ i potvrdu svojim ponašanjem, izjavama i postupcima, da „huligani imaju pravo da nas proganjaju, straše, da vrše nasilje nad nama“.
„Ovim je poslata jasna poruka da nismo dobrodošli u javnom prostoru i da će izlazak LGBTI zajednice u javni prostor rezultirati nasiljem, govorom mržnje i diskriminacijom. Bitno je naglasiti da je LGBTI zajednica sastavni dio svakog društva, uključujući i našeg, i da imamo pravo da budemo u javnom prostoru, da budemo vidljivi i da živimo svoje autentične živote bez straha“, kazala je Bajraktarević, dodajući da je LGBTI zajednici u RS stavljena meta na čelo i da je izložena riziku od nasilja.
Zbog huškačkih izjava zvaničnika iz RS najavili su krivične prijave, i to protiv predsjednika RS Milorada Dodika, i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Prema riječima Lejle Huremović, članice Ogranizacionog odbora Bh. povorke ponosa, prijave su upućene zbog pozivanja na otkazivanje događaja, planiranog 18. marta, koji je uključivao gledanje filma „Pride“ i diskusije nakon toga, te zbog huškanja i davanja „zelenog svjetla“ nasilnicima da izađu na ulicu.
Dva dana pred održavanje događaja u organizaciji Bh. povorke ponosa, Dodik je izjavio da očekuje da će nadležni organi RS onemogućiti bilo kakvo održavanje manifestacije posvećene LGBTI pravima u otvorenim ili zatvorenim prostorima, jer „oni uznemiravaju druge“, i da je protiv toga.
Protiv skupa je bio i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekavši kako se on zalaže za očuvanje vrijednosti patrijarhalnog društva.
Huremović kaže da je organizovani napad na Bh. povorku ponosa krenuo 8. marta, nakon što je aktivistima oduzeta rainbow zastava na Osmomartovskom maršu u Banjaluci, nakon čega uslijedile stotine prijetnji koje su dolazile od ljudi koji su imenom i prezimenom potpisani na svojim nalozima na društvenim mrežama. Svaku prijetnju su, kako govori, dokumentovali i nakon nekoliko dana i prijavili MUP-u RS te podnijeli krivičnu prijavu Tužilaštvu Banjaluke. Huremović je podcrtala da nije bila najavljena Povorka ponosa u Banjaluci, već događaj na kojem se trebao pogledati film nakon čega je trebala biti organizovana diskusija u zatvorenom prostoru.
A slijed događaja koji je doveo do napada na aktiviste i aktivistice u subotu 18. marta u Banjaluci, danas je iznio član Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa Mirza Halilčević. On kaže da su taj dan, u 10:10 sati dobili zvanično rješenje MUP-a RS u kome je pisalo da je održavanje događaja u Banjaluci zvanično zabranjeno. S obzirom na to da je veći dio Odbora već bio u Banjaluci, dok je nekoliko članova bilo na putu prema tom gradu, odlučili su da održe neformalni sastanak, koji je bio planiran u 18 sati u prostorijama nevladine organizacije Transparency International (TI). To je, kako navodi, bila u potpunosti tajna lokacija, te niko iz zajednice nije bio pozvan na javno okupljanje.
„To je trebao biti neformalni susret članova i zvanica Odbora, uključujući članove i članice koji dolaze iz Banjaluke. Policija je znala za adresu, budući da su me pripadnici MUP-a RS u hostelu pitali šta su nam sljedeći koraci kako bi mogli osigurati sve potencijalne lokacije na kojima će se kretati“, kaže Halilčević.
Nešto iza 18 sati policija je, kako navodi, okupljene članove Organizacionog odbora izvela iz prostorija TI-a na plato ispred zgrade i saopštila im da nisu sigurni u tim prostorijama, niti u svojim smještajima i da „treba da se vrate odakle su i došli“.
Nakon toga je grupa od 30-ak maskiranih muškaraca napala okupljene ispred TI-a, a troje njih je završilo na Urgentnom centru.
„Napad se desio na očevid policije“, naglasio je.
Desetak minuta nakon napada 30-ak policajaca je, kako dodaje Halilčević, prevezlo aktiviste i aktivistkinje u zgradu Policijske uprave Banjaluke, gdje su idućih šest sati davali izjave. Naglašava da je napad bio zločin iz mržnje, koji je počinjen po osnovu seksualne orijentacije.
Ta kvalifikacija je zaključena prema skandiranju i iz huškačke atmosfere koja je prethodila cijelom napadu, objašnjava on, dodajući da je bilo jasno da je napad bio namjenski, targetirani, svjesni, organizovani.
Nakon što su dali izjave u policiji, evakuisani su uz pomoć Ministarstva za ljudska prava, u saradnji sa Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela, iz Banjaluke za Sarajevo, uključujući i osobe koji imaju svoje prebivalište u Banjaluci, što prema riječima Halilčevića, ukazuje na to da je bila ozbiljna ugroženost po njihove živote.
Sljedeći koraci Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, u saradnji sa njihovim pravnim timom, prije svega je ulaganje drugostepene žalbe u kontekstu odluke MUP-a RS da se zabrani događaj, budući da to, kako kaže Lejla Huremović, nisu smjeli uraditi, već je trebalo da sankcionišu nasilnike koji su bili na ulici i koji su im prijetili u online sferi. Pokrenut će i zahtijevati i interni postupak unutar policije da se odgovorna policijska lica sankcionišu, uzimajući u obzir da više od 15 svjedoka, koji su bili ispred TI-a, mogu svjedočiti da je policijski službenik jasno i glasno izjavio da ih ne može zaštititi, koji ih je, kako dodaje, istjerao iz objekta i isporučio nasilnicima.
Prijavit će, kako je naglasila, i svim drugim institucijama koje su nadležne u kontekstu procesuiranja zločina iz mržnje koji se dogodio nad LGBTI osobama i članovima i članicama Bh. povorke ponosa.