Vakere li tu Rromane?
Inicijativa je potekla od Veljka Kajtazija, zastupnika nacionalnih manjina u hrvatskom Saboru. Novi kolegiji svečano su predstavljeni 5. novembra u okviru obeležavanja Svjetskog dana romskog jezika. Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Damir Boras, tada je izjavio da je to istorijski trenutak, jer se po prvi put na jednoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj proučavaju romski jezik i kultura. Kolegiji Uvod u književnost i kulturu Roma I i II i Uvod u romski jezik I i II izvodiće se u sklopu Odsjeka za indologiju Filozofskog fakulteta i namijenjeni su svim studentima i studentkinjama Sveučilišta u Zagrebu. Tom prilikom su predstavljeni i profesori dvaju novih kolegija: novinarka, književnica i prevoditeljica iz Sarajeva, Hedina Tahirović-Sijerčić i profesor Sveučilišta u Skoplju, Ljatif Demiri.
Hedina Tahirović - Sijerčić
San je ostvaren
Desetak minuta pre nego što su počela prva predavanja, kratko smo razgovarali sa Hedinom. “San je ostvaren... napokon”, kratko je prokomentarisala. Zajedno sa kolegom, Ljatifom Demirijem, Hedina se pripremala za početak nastave. Bili su sretni. Pored profesora, tu je bio i Veljko Kajtazi, zastupnik nacionalnih manjina u hrvatskom Saboru. Učionica je bila prepuna, neki studenti su stajali... “Šukar tumari rat. Šuže si kaj avilen”, rekao je Kajtazi. Prevedeno sa romskog: “Dobro vam veče. Lijepo je što ste došli.” Kajtazi je govorio još nekoliko trenutaka, a onda je čas prepustio Hedini i Ljatifu. Nastava je počela. Tridesetak studenata i studentkinja počelo je da sluša nastavu na kojoj se govorilo o romskom jeziku, književnosti i kulturi.
Ljatif Demiri
Mnogo pitanja
Studenti i studentkinje su pomno pratili uvodna predavanja. Profesori su se trudili da ostave dobar utisak. Naizmenično, govorili su o jeziku, kulturi i književnosti Roma. Predavanja su počela istorijskim podacima o porijeklu Roma i njihovom putovanju kroz istoriju sve do današnjih dana. Profesorica Tahirović-Sijerčić je veći deo svojih predavanja posvetila književnosti, napravivši podelu na romsku književnost i književnost o Romima, dok je profesor Demiri akcenat na svoje uvodno predavanje stavio na neke osnovne istorijske činjenice o poreklu Roma i njihovom jeziku, kao i gramatici. Bilo je puno toga da se kaže. Romski jezik bez srednjeg roda, jezik sa osam padeža, dijalekti, zašto nije isto napisati čor (krađa) i čhor (brada), pjesnikinje, Romi u literaturi, Romi kroz istoriju...
Ubrzo, prvi čas se završio. Na pauzi smo razgovarali sa profesorima, studentima i studentkinjama. Hteli smo da vidimo kakvi su prvi utisci. “Šta se ovo dešava? Pa ovo nismo očekivali...”, rekla je Hedina. Profesorski tim je očekivao maksimalno desetak studenata i studentkinja. “Da ti na prvom času dođe ovoliko studenata, i to na novom kolegijumu...”, dodao je profesor Demiri.
Učiti više o svijetu oko sebe
Dok su studenti i studentkinje odmarali od prvog predavanja, iskoristili smo priliku da razgovaramo sa njima i saznamo koji su ih motivi doveli na ovaj kolegij. Bilo je neobično čuti da se neko interesuje za jezik i kulturu najdiskriminisanije nacionalne manjine u Evropi. O Romima se govorilo na akademskom nivou. Ovo je velika prekretnica za Rome u Hrvatskoj. Na žalost, sami Romi neće saznati, ili možda ne još uvijek, koliko je ovo značajno za njih. Budući akademski građani i građanke će svoja znanja o Romima sticati ne na osnovu predrasuda, već kroz naučni rad.
Ante, jedan od studenata koji je bio na predavanjima, je sa odsjeka za lingvistiku. Kaže da bi jako volio da nauči romski jezik, jer će se možda naći u situaciji da ga upotrijebi. “Ono što me posebno zanima je poredbena lingvistika. A, također znam da su Romi velika populacija u Hrvatskoj... Želim naučiti nešto o njima'', objašnjava Ante.
Veliki broj studenata i studentica sa Odseka za indologiju, u sklopu kojeg će se odvijati novi kolegiji, je bilo prisutno na predavanjima, jer im je novi kolegij srodan. Antonija je studentica četvrte godine sa Odseka za indologiju. Na novi kolegij je došla sa željom da poveže romski jezik sa indijskim. “Sve što znam o Romima je iz mahale koja je u blizini mjesta gdje stanujem. No, ako zaista želite naučiti nešto o nekom narodu, potrebno je da znate njihov jezik i kulturu'', kaže Antonija. Tanja, njena kolegica, došla je iz istih razloga, te dodaje: “Volim da učim o stvarima o kojima se malo zna.”
Veliki planovi za budućnost
Promjena unutar akademske zajednice u Hrvatskoj ogleda se i u činjenici da će se iz ovih predmeta polagati ispiti. Uskoro će se u biblioteci naći i literatura za spremanje ovih kolegija. Profesorka Tahirović-Sijerčić i profesor Demiri – pripadnici romske zajednice – dio su tima Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Plan je da se jednog dana formira i Odsjek za romski jezik i književnost, no o tome je još rano govoriti.
Sve je počelo pokazivanjem političke volje i predlogom koji je potekao iz hrvatskog Sabora. Jedino na ovaj način neke stvari mogu biti čvrsto utemeljene. Hrvatska je pokazala da proučavanje romskog jezika, istorije, kulture i književnosti, ne zavisi više od nestručnosti kadra, nezainteresovanosti studenata ili nekog trećeg razloga. U pitanju je (ne)postojanje volje i zainteresovanosti da se ovakve inicijative zaista pokrenu sa mrtve tačke. U tom smislu, Hrvatska bi trebalo da bude primjer zemljama u regionu, prije svega Bosni i Hercegovini, u kojoj nema nikakvih mogućnosti za proučavanje romskog jezika na akademskom nivou.
Romski jezik je jezik koji odumire, i pored toga što u Evropi živi blizu 15 miliona Roma, ne računajući Tursku u kojoj živi blizu osam miliona. Po nekim nezvaničnim podacima, u BiH živi oko 80 ili možda čak i 100 hiljada Roma. Jezik i kultura ovog naroda se moraju sačuvati od izumiranja. Odgovornost je na svima nama.
