Protiv mržnje se borimo znanjem
Građanski aktivizam i borba za promjene u društvu kao sastavni dio demokratije su katalizator mnogih pozitivnih promjena. Društvu kakvo je bosanskohercegovačko, često nedostaje taj dio da se stvari pomjere s mrtve tačke u mnogim oblastima. Borba protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje nije izuzetak. Napadi inspirisani predrasudama i mržnjom na osjetljive grupe kakve su povratnici, Romi, LGBT osobe i nacionalne manjine, pojava su koja s vremena na vrijeme uzdrma krhko tkivo bh. društva.
Borba protiv te pojave je prioritet, a u kontekstu tih napora, važno je da građani/ke i javnost budu adekvatno informisani o samom pojmu krivičnog djela počinjenog iz mržnje. Kada takva pojava bude pravilno prepoznata, onda može rezultirati i prijavama krivičnih djela počinjenih iz mržnje, navodi Stela Kubinek iz Udruženja Vive Žene Tuzla za naš portal.
"To ukazuje na stalne potrebe informisanja javnosti o mogućnostima postupanja i prijavi krivičnih djela nadležnim institucijama", objašnjava Kubinek.
Kome prijaviti krivično djelo počinjeno iz mržnje?
U priručniku koji je napisala Asocijacija za demokratske inicijative se navodi da se krivično djelo počinjeno iz mržnje može prijaviti policiji, pravosudnim organima, ombudsmenu, medijima, nevladinim organizacijama i lokalnim predstavnicima vlasti.
"U slučaju da ste žrtva ili svjedok zločina iz mržnje, trebate obavijestiti policiju da je počinjeno krivično djelo, prilikom izjave za policijski zapisnik navesti sve bitne okolnosti, sačuvati dokaze, sačuvati originalnu medicinsku dokumentaciju, ako je došlo do fizičke povrede, te ako ne poznajete ostale svjedoke, uzeti njihove podatke", objašnjeno je u priručniku.
Uporedo sa tim, navodi Kubinek, zadatak državnih institucija, ali i organizacija civilnog društva, treba da bude podsticanje tolerancije, borba protiv stereotipa, te procesuiranje krivičnih djela počinjenih iz mržnje.
Formiranje koalicija
"Organizacije civilnog društva predstavljaju ključnu komponentu napora u prevenciji krivičnih djela počinjenih iz mržnje i uspostavljanja efikasne podrške za same žrtve ovog krivičnog djela. Međutim, sam angažman civilnog društva je veoma ograničen iz raznih razloga", navode iz Udruženja Vive Žene Tuzla.
Da bi se prevazišao taj problem građani/ke bi trebali učestvovati samoinicijativno u postojećim organizacijama, te svojim angažmanom na nivou lokalnih zajednica dati doprinos efikasnijoj borbi protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje, objašnjava Kubinek.
"Jako je važno istaći potrebu za angažmanom mladih ljudi koji predstavljaju budućnost i sigurnost društva, pa tako i društva Bosne i Hercegovine. Važno je prepoznati zabrinutost zajednice i pojasniti koje su radnje poduzete", tvrdi naša sagovornica.
Ono u čemu se svi eksperti slažu jeste da je samo aktivnijim učešćem građana/ki u inicijativama borbe protiv krivičnih djela moguća efikasna borba protiv ove pošasti. Da bi se to ostvarilo, državne vlasti i organizacije civilnog društva trebaju provoditi efikasnu kampanju obrazovanja građana/ki koji naoružani znanjem o svojim pravima, ali i pogubnosti negativnih pojava, mogu pravilno reagirati i spriječiti zločin prije nego se i desi.
Tekst je objavljen u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u okviru projekta ''Borba protiv zločina iz mržnje u Bosni i Hercegovini'', koji ova organizacija vodi u saradnji sa OSCE Misijom u BiH, uz finansijsku podršku Stalne Misije Kraljevine Nizozemske pri OSCE Misiji u Beču.
