Mnogi moderni hitovi opravdavaju nasilje nad ženama

''K*rvu vuci za kosu i naši očevi tako su'', ''K*rva se k*rči, pa uzmem da mlatim je, j*bi ga, mala je žickala batine'', ''Udaram te k*je, one pamtit će me kao da sam Rocky'', samo su neki od stihova modernih balkanskih pjesama koji sadrže nasilan sadržaj prema ženama.

Podrška i divljenje u tekstovima

Tekstovi koji sadrže nasilne i degradirajuće poruke prema ženama mogu vrlo lako ući u uho slušatelja. Međutim, ovakvi tekstovi predstavljaju podršku, a u nekim slučajevima i divljenje nasilju i omalovažavanju žena. Na taj način se obrazuje dvodimenzionalan prikaz žene, kao bića koje je bespomoćno i ovisno o muškoj volji. Psiholog Marko Romić smatra da ovakvi tekstovi normaliziraju nenormalno ponašanje.

"Tekstovi koji sadrže nasilje moraju biti bolje regulirani. Oni stvaraju sliku žene kao bića nad kojim se ispražnjavaju emocije", rekao je Romić.

On smatra kako ove poruke plasiraju poruke da je nasilje nad ženama nešto prihvatljivo.

"Ovakve poruke imaju jako loš utjecaj na razvoj djevojčica. Daju im do znanja da je šamaranje, udaranje žena nešto normalno, da to trebaju očekivati", dodao je Romić.

Mač sa dvije oštrice

Kantautor Sanel Marić Mara smatra da je glazbena scena Balkana prezasićena nasilnim sadržajem.

"Mislim da je nasilje danas izrazito zastupljeno u balkanskoj muzici. To je mač s dvije oštrice. Ovakva muzika se najčešće sluša preko radija, puni stadione i bazene, iako potiče na nasilje. Moje mišljenje je da bi tekstopisci trebali biti odgovorni za ono što pišu'', rekao je mostarski kantautor.

Mara kaže da živimo u vremenu u kojem je najbitnija komercijalnost. ''Instant muzika se prodaje, ona je dobro primljena i ljudi uživaju u njoj. Publika je konzument'', rekao je.

Njegovo mišljenje dijeli i književnica Magdalena Blažević.

''Uvijek je bilo dobre i loše muzike. Isti je slučaj i sa knjigama i filmovima, ali problem je u tome da je najlošija muzika najpopularnija, slaba književnost najprodavanija, banalni filmovi najgledaniji. Mladu publiku moramo obrazovati, izložiti je kvalitetnim sadržajima, te osnažiti žene da budu neovisne u svakom smislu'', rekla je autorica koja u svojim djelima govori o traumama s kojima se susreću žene.

Nasilje kao dokaz ljubavi?

Ana Ninković, koja se u svrhu ispunjavanja ispitne obaveze na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu bazirala na prikaz nasilja nad ženama u balkanskim pjesmama, načinila je kompilaciju videa koji vjerodostojno prikazuje zasićenost naše glazbene scene ovim sadržajem. Njen rad je izazvao brojne reakcije u zemljama bivše Jugoslavije.

U ranijem razgovoru za Bljesak.info, Ninković je podijelila svoje mišljenje o nasilnom odgoju, baziranom na kontroli žena.

''Od najranijeg doba uče nas da je nasilje dokaz ljubavi i da treba da trpimo. Tko se bije – taj se voli. Tko prijavi – ispada tužibaba. Kada se takav odgoj (ne samo od strane roditelja već često i od strane nastavnika) spoji sa manipulacijom od strane partnera, jako je teško spoznati problem i iz takvog odnosa izaći'', rekla je Ninković.

Iako se nasilje nad ženama do sada smatralo problemom privatne sfere, građani sve više prihvataju ovaj problem kao problem javnosti. Aktualni slučajevi femicida i nasilja na Balkanu dokaz su da je ispred nas dalek put ka sigurnosti žena.

Društvena odgovornost umjetnika

Portal Bljesak.info je u suradnji s Mediacentrom Sarajevo proveo anketu među 100 ispitanika, od kojih je preko 80% mlađih od 35 godina.

Rezultati ankete pokazuju da mladi slušaju širok dijapazon glazbenih žanrova: od popa i rocka, do trapa, turbo-folka, narodne i klasične muzike. Većina ispitanika se slaže da je nasilje nad ženama u modernoj balkanskoj glazbi značajno zastupljeno, te da ovakvi tekstovi doprinose normalizaciji nasilja nad ženama u obitelji.

Rezultati ove ankete su obećavajući, te pokazuju da se građani osvještavaju po pitanju degradirajućih i nasilnih poruka prema ženama u balkanskoj muzici. Rezultati govore i o važnosti društvene odgovornosti umjetnika, koji ne smiju olako plasirati ovakve poruke u javnost.

Pravna definicija femicida

Prema podacima portala Žurnal.info, u Bosni i Hercegovini (BiH) je prošle godine ubijeno osam žena, u Srbiji 23, a u Hrvatskoj 13.

Od 2015. do 2021. godine 56 žena u BiH ubili su bivši ili sadašnji partneri. Niti jedan od tih slučajeva nije definiran kao femicid. Ne postoji pravna definicija femicida u bosanskohercegovačkim zakonskim aktima, niti su krivični zakoni u potpunosti usklađeni s Istambulskom konvencijom, koja sprječava nasilje i degradaciju žena.

Aktualni slučajevi u Jablanici, gdje je pretučena radnica hotela, i u Gradačcu u kojem je muž ubio suprugu i još dvoje ljudi, nam govore o važnosti uvođenja femicida kao rodno zasnovanog zločina u pravne akte BiH. Ovom problem, zakonodavni organi moraju mnogo ozbiljnije pristupiti, u svrhu osiguravanja bolje budućnosti za sve žene, djevojke i djevojčice.

Tekst autorice Eme Čorbadžić prenosimo sa portala Bljesak.info.