Ima li kraja diskriminaciji trudnica i porodilja u Federaciji BiH?

U Zenici trudnice čak sebi daju nepravilnu dozu Clexan terapije za trombofiliju, kako bi uštedjele za sutra. Povrh svega, isplata i visina porodiljske naknade i dječijeg doplatka razlikuje se od kantona do kantona, a isplata nerijetko kasni. 

 

Nakon niza konsulatacija tokom 2017. godine u nekoliko gradova u BiH, u decembru prošle godine donesen je prijedlog Zakona o zaštiti obitelji sa djecom u Federaciji BiH. On bi trebao donijeti rješenja za brojna pitanja koja se tiču položaja trudnica i porodilja. 

 

Tekst Zakona je zatim dostavljen kantonima na mišljenje i usaglašavanje, kao i Federalnom ministarstvu finansija, Federalnom ministarstvu pravde i Uredu za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije. Prošlo je skoro pet mjeseci od prijedloga Zakona, a njegovo usvajanje još uvijek nije u proceduri, iako iz nadležnih institucija najavljuju da bi se to uskoro moglo desiti.

 

''Oblast socijalne politike je u nadležnosti federalne i kantonalnih vlasti što iziskuje usaglašavanje propisa sa deset kantona Federacije BiH za šta je potrebno dodatno vrijeme. Prikupljena su mišljenja nadležnih organa te je u planu propis, što je prije moguće, dostaviti Vladi Federacije BiH na razmatranje i usvajanje'', kaže Vesko Drljača, ministar rada i socijalne politike u Federaciji BiH.  

 

Međutim, procedure u Federaciji BiH su spore zbog samog postojanja tolikih nivoa vlasti. U Centru ženskih prava iz Zenice, udruženju koje nudi besplatnu pravnu pomoć, nemaju informacija o tome šta se dešava u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, kada je u pitanju prijedlog Zakona o zaštiti obitelji sa djecom u Federaciji BiH.     

 

''Pokušale smo doći do informacija, međutim na zvaničnoj stranici Vlade ZDK nema nikakvih informacija o ovom Prijedlogu, da li je isti razmatran i koja je odluka povodom toga donesena. Informacije da je Prijedlog upućen kantonalnim vladama  na izjašnjenje prenijeli su portali. Drugim informacijama ne raspolažemo. Budući da se radi o Prijedlogu Zakona koji podrazumijeva finansijske izdatke kako na nivou FBiH (pravo na dječiji doplatak)  tako i na nivou kantona (pomoć porodiljama koje nisu u radnom odnosu), smatramo da bi to mogao biti jedan od ključnih razloga sporosti procedura. Pored toga, 2018. je izborna godina, pa bi i nedostatak političke volje mogao biti jedan od razloga'', kažu iz ovog Udruženja.

 

Izdvajanja za dječiji dodatak i porodiljske naknade zavise od nekoliko faktora. U Tuzlanskom kantonu, naprimjer, dječiji dodatak je 20 KM, a za porodice sa troje ili više djece 40 KM. Za djecu sa teškoćama u razvoju on iznosi 50 KM. 

 

U Zeničko-dobojskom kantonu, dječiji dodatak je između 14,6 i 21,9 KM, u Srednjobosanskom 30 KM, a u Bosansko-podrinjskom za djecu do 15 godina 29 KM. U Kantonu Sarajevo dodatak iznosi 5,5 posto od prosječne plate, a to je 33 KM. Dječiji dodatak se u ovome kantonu isplaćuje samo djeci čiji roditelji ne posjeduju automobil ili firmu. 

 

Porodiljske naknade za nezaposlene majke u Federaciji BiH iznose između 100 i 240 KM, zavisno od kantona. Zaposlene majke na porodiljskom odsustvu također imaju različite visine naknada u odnosu na platu, od 50 do 100 posto. Različito je regulisano i obavezno vrijeme rada prije porodiljskog odsustva kao uslov ostvarivanja ovog prava, i ono se kreće od šest do devet mjeseci. Ovo su samo neki primjeri neujednačenosti, koji neminovno dovode do diskriminacije.  

 

Udruženje Žene ženama je vodilo kampanju ''(Ne)diskriminacija žena u BiH'', u okviru Programa održivosti civilnog društva u BiH. U okviru kampanje, organizovane su javne rasprave povodom nacrta novog Zakona, u Sarajevu, Grudama, Sanskom Mostu, Vitezu i Tuzli. 

 

''Svakom od konzultativnih događaja prisustvovali su predstavnici institucija različitih razina vlasti u Federaciji BiH, međunarodnih organizacija, te nevladinih organizacija, uz više nego zadovoljavajući odziv i aktivno sudjelovanje u svakom od pet regionalnih centara. Značajno je naglasiti da su javne konzultacije u svih pet regionalnih centara rezultirale gotovo potpunom podudarnošću između ključnih zapažanja i stavova najvećeg broja konzultiranih institucija i pojedinaca, a naročito predstavnika struke, s identificiranim problemima i ciljevima, posebno u pogledu odabira preferentnih opcija, čime je ostvaren konsenzus svih sudionika procesa konzultacija. Sudionici su izrazili potrebu kreiranja javne politike i jedinstvenog zakonskog okvira koji će odgovoriti ključnim potrebama identificiranim na terenu'', kažu iz Udruženja Žene ženama.

 

Prema podacima državne Agencije za statistiku, 1996. godini u BiH su rođene 46.594 bebe, dok je 2014. godine taj broj smanjen na 29.247. Za one koji/e žele imati potomstvo, dosadašnja socijalna politika, očito, nije bila od pomoći.