Porodiljske naknade u BiH: Kako do novca?

S ciljem eliminacije diskriminacije po različitim osnovama, te podizanja pitanja naknada porodilja sa nivoa kantona na nivo Federacije BiH, Inicijativa F5 - ženska grupa za zastupanje i zagovaranje, u prvoj polovini jula prezentirala je analizu koja nudi različite modele visine porodiljskih naknada za zaposlene i nezaposlene majke, te predlaže izvore finansiranja za te naknade. Izradu studije, koju potpisuju članice Inicijative F5 - ekonomska ekspertica Lejla Dragnić i pravna ekspertica Dina Duraković Morankić, podržao je Međunarodni republikanski institut i Ambasade Velike Britanije u BiH.

'''Mi smatramo da porodilje nisu socijalna kategorija te da moramo izaći iz diskursa gdje porodilje same sebe ili ih društvo doživljava na način gdje se porodiljama dodjeljuju naknade na osnovu samilosti – a ne na osnovu demografske politike i savršeno jasne potrebe da društvo preuzme dio dgovornosti za prirodni priraštaj, od kog zavisi i ekonomska budućnost ove zemlje. To je apsolutno neprihvatljivo. Na osnovu nemalih doprinosa koje svi mi uplaćujemo kao poreski obveznici, imamo puno pravo, koje želimo i zakonski osigurati, na dio tih sredstava, u trenutku kada je čitavim porodicama to najpotrebnije'', kaže Sabina Ćudić, koordinatorica Ženske grupe za zastupanje i zagovaranje - F5. 

Dvostruki aršini – privilegirane porodilje zaposlene u javnom sektoru

Usljed postojeće zakonske regulative, kako se navodi u analizi, porodiljske naknade tretiraju se kao socijalne, a poslodavci u privatnom sektoru dodatno finansijski opterećuju, što, između ostalog, utiče na položaj žena na tržištu rada, u državi u kojoj jednu od najnižih stopa ima upravo učešće žena u radnoj snazi. Zakonska rješenja, također, utiču na veliki nesrazmjer između kantona u vezi sa visinama naknada, a još jedna od negativnih posljedica su minimalne naknade za nezaposlene.

Istraživanje je pokazalo i to da 47% porodilja u Federaciji BiH nema nikakvu naknadu, ali i to da, osim teritorijalne, postoji i oblik diskriminacije na osnovu sektora zapošljavanja.

Aktuelni Zakon o radu ne obavezuje poslodavce na isplatu razlike plaće. No, dok je to pitanje u javnom sektoru definirano kolektivnim ugovorima, isplaćivanjem razlika iz budžeta i javnih fondova, u privatnom se prepušta volji poslodavca.

Ćudić ukazuje na činjenicu da u žene zaposlene u javnom sektoru imaju pravo na godinu dana porodiljskih naknada u iznosu pune plaće. ''Njihov broj predstavlja 27 posto od ukupnog broja zaposlenih žena u FBiH i one primaju gotovo pola od ukupnih sredstava koja se izdvajaju za porodilje. To, naravno, pokazuje da su žene koje rade u javnom sektoru privilegovane u odnosu na one koje rade u realnom. Mi zagovaramo rješavanje problema na način formiranja federalnog fonda koji ne zahtijeva nove namete niti nove doprinose, već preraspodjelu budžeta FBiH. Zahtijevamo ukidanje te vrste diskriminacije, jer bi se iz federalnog fonda jednako isplaćivale žene u javnom i privatnom sektoru. I, kao treće, smanjujemo diskriminaciju nezaposlenih porodilja, jer se za njih, na taj način, znatno povećavaju sredstva.''

Jedinstveni fond bi se poput fonda solidarnosti svodio na jedan račun, sa kojeg bi se isplaćivala sredstva.

Modeli raspodjele porodiljskih naknada

Studija nije rađena kako bi se izabrao idealni model raspodjele porodiljskih naknada već kako bi se dokazalo da je moguće iznaći više njih, objašnjava Ćudić.

Predloženi modeli zasnivaju se na principima otklanjanja diskriminacije među zaposlenim porodiljama po osnovu prebivališta i poslodavca, i obezbjeđivanju naknade za zaposlene majke, prije svega, iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, kao i isplate jednakih naknada za sve nezaposlene porodilje, iz sredstava federalnog budžeta. Za zaposlene majke modeli se razlikuju po procentu plaće kojem odgovara naknada, za nezaposlene, pak, po visini i vremenu za koje se isplaćuje naknada.

Prema modelu A, tokom 12 mjeseci zaposlene majke porodilje imale bi pravo na 80% plaće  (minimalno 350 KM mjesečno), nezaposlene 300 KM mjesečno. Model B podrazumijeva tokom godinu dana 70 % plaće za zaposlene (minimalno 300 KM mjesečno), za nezaposlene porodilje 200 KM mjesečno. Model C svodi se, pak, na pravedniju, odnosno ujednačenu raspodjelu sredstava između javnog i privatnog sektora, te bi zaposlene porodilje primale 50 posto plaće tokom 12 mjeseci (minimalno 350 KM mjesečno), nezaposlene 300 KM, tokom šest mjeseci.

Prema procjenama, ukupna izdvajanja u Federaciji BiH za porodiljske naknade, isplaćene iz budžeta u 2012. godini, iznosila su 86 miliona KM. Iste godine, više od 50% porodilja nije uopće primilo naknadu. Prema modelima A, B i C, pak, izdvajanja za porodiljske naknade kretala bi se u rasponu od 88 - 151 milion KM.

Doprinosi za zdravstvo progutaju tokom godine četiri pune plaće

Ravnomjernim izdvajanjem bi se, u konačnici, skinuo teret sa poslodavca.

U većini evropskih zemalja natalna, demografska politika nije na teretu poslodavaca, već postoje mjere koje garantira i poduzima država, između ostalog, na osnovu poreza koje ubire. Naime, istraživanje je pokazalo da svaka zaposlena osoba, dakle i sve zaposlene žene u FBiH godišnje uplate četiri pune plaće u zdravstveni fond.

''Svi mi, zaposleni, uplaćujemo iznos u vrijednosti četiri pune plate godišnje u zdravstveni fond. To znači da je realno očekivati pristup određenom dijelu tih sredstava za porodilje, koje moramo prestati tretirati kao socijalne slučajeve'', ističe Ćudić, dodajući: ''Da citiram jednu kolegicu – kada sam trudna ne idem u centar za socijalni rad, na savjetovanje, već idem kod ginekologa, što je zdravstvena usluga - i mislim da bi, skladno tome, porodiljske naknade trebale barem djelimično biti finansirane iz fonda za zdravstvo.''

Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da novca ima, ali da je pogrešno raspoređen.

''Sredstva od ušteda koje se mogu i moraju ostvariti u voznim parkovima institucija, kada bi se izostavilo obnavljanje voznog parka samo u jednom ciklusu, mogla bi obezbijediti određen procenat potrebnih sredstava za fond, zatim od dobiti igara na sreću, te, naravno, iz fonda za zdravstvo. Postoji niz izvora iz kojih bi se fond mogao puniti i nema razloga, da ako RS osigurava sredstva za svoj fond, da to i FBiH ne može uraditi. Krajnje je vrijeme da shvatimo da budućnost ove zemlje ne predstavljaju nove felge na vozilima vladinih institucija već djeca i mladi’’, tvrdi koordinatorica F5 grupe.

Nakon prezentacije finansijske analize, koja je upućena svim nivoima vlasti, članice grupe pristupile su i izradi smjernica prednacrta zakona, koje bi, kako očekuju, trebale biti završene do kraja septembra.