Iz Sarajeva za ubijenu djecu Gaze: Da se čuje, da se zna

Stanovnici svijeta više od pet mjeseci putem medija i društvenih mreža svjedoče stravičnim i svakodnevnim ubistvima, ranjavanjima i raseljavanjima stanovnika Pojasa Gaze. Dok vlade velikih sila i zapadnih zemalja ne poduzimaju mjere kako bi se zaustavila stravična stradanja stanovnika, ubijanja djece i ratni zločini, širom svijeta se pokreću građanske akcije solidarnosti sa stanovnicima Pojasa Gaze i pozivi na prestanak rata i ubijanja ljudi.

Jedna od takvih akcija se već šest utoraka zaredom dešava u Sarajevu. Na inicijativu neformalne grupe Feministički antimilitaristički kolektiv (FAK), kojoj su se pridružili drugi aktivisti i aktivistice, novinari i novinarke, čitaju se javno dostupna imena najmanje 13.000 djeca od ukupno 31.819 ubijenih Palestinaca. Glavna poruka ove akcije je zaustaviti rat u Gazi, ali i ne prešućivati stravična stradanja Palestinaca i ne prestajati govoriti o njima.

„Ovo je mali doprinos suosjećanja i slanja poruke da zaista osjećamo bol koju oni osjećaju, bez obzira što ovdje nije rat, prošli smo to, i važno mi je bar u ovom nekom prividnom miru u BiH stajati ovako solidarno sa svima onima koji pate u Palestini“, izjavila je aktivistica i novinarka Lejla Huremović.

Okupljanje svakog utorka počinje na Trgu djece Sarajeva u dogovoreno vrijeme. Aktivisti se zatim u grupama raspoređuju duž Titove ulice, sve do Vječne vatre. Čitaju imena ubijene djece i drže transparentne putem kojih šalju poruke solidarnosti, da stoje protiv ubijanja palestinske djece, protiv genocida u Gazi. Uz imena, aktivisti čitaju i godine, dane ili samo sate života ubijene djece.

Glas protiv rata i genocida u Gazi

Ideja o okupljanju aktivista je počela nakon Međunarodnog dana solidarnosti sa narodom Palestine koji se obilježava 29. novembra, kada su se širom svijeta čitali Monolozi Gaze koje su pisala djeca iz Gaze. Palestinski Ashtar teatar iz Ramallaha je pozvao umjetnike širom svijeta da čitaju Monologe iz Gaze, a ovom pozivu su se odazvali bosanskohercegovački umjetnici, kao i Feministički antimilitaristički kolektiv (FAK), neformalna grupa aktivista i aktivistica, koja organizuje feminističke, antimilitarističke i antikapitalističke akcije.

Nakon pridruživanja akciji Monolozi Gaze, aktivisti FAK-a su odlučili da održe kontinuitet dizanja glasa protiv rata. Nela Porobić, aktivistica i članica FAK-a, kaže da je tako i nastala ideja da se svakog utorka okupe u Sarajevu i da čitaju imena ubijene djece. S obzirom na iskustvo građana BiH, za nju to uopšte nije bilo “pitanje da li ili ne”, nego, da mora biti dio glasa protiv rata.

„Mislim da se možemo vidjeti kao sastavni dio globalnog aktivizma koji se trenutno dešava, gdje se milioni ljudi diljem svijeta organizuju i protestuju protiv rata u Gazi i traže zaustavljanje rata, zaustavljanje genocida i dostavljanje humanitarne pomoći i omogućavanje Palestincima dostojanstven život“, govori Porobić.

Dodaje da je važno biti dio globalnog glasa i ne prestati pričati o stradanjima Palestinaca, na šta pozivaju i ljudi iz Gaze na društvenim mrežama. To je, kaže, najmanje što se može učinti.

„Trenutno, što se tiče politike i elita, oni su gluhi na glasove ljudi sa ulice ali to ne znači da treba posustati jer i dalje moramo biti vidljivi“, izjavila je Porobić.

Glasovi iz Gaze na društvenim mrežama

Akciji čitanja imena ubijene djece u Gazi se pridružilo i dvoje novinara Centra za istraživačko novinarstvi (CIN), Jasna Fetahović i Azhar Kalamujić, koji čine dio stalne ekipe koja se okuplja utorkom.

“Kroz ovu akciju podsjećamo građane na to da se svaki dan u Gazi dešavaju masakri slični ili možda gori onima koji smo mi preživjeli u Sarajevu i u BiH, da se svaki dan dešava katastrofa i da je na sceni jedna civilizacijska katastrofa koje, čini mi se, jedan dobar dio svijeta nije ni svjestan”, istakao je Azhar Kalamujić.

Prema njegovim riječima, u pitanju je velika nepravda politike Izraela koja traje već 70 godina, a rat u Gazi je finalizacija te politike, koji se dešava pred kamerama svijeta.

Konvencionalni, svjetski mediji poprilično jednostrano izvještavaju, naročito su to činili na početku, pod uticajem politika njihovih zemalja, podsjeća Kalamujić.

“To su politike zapadnih zemalja i oni su poprilično jednostrano izvještavali o tome  i u tome vidjeli samo one početne događaje, i na osnovu tih početnih događaja su tumačili sve stvari”, govori on.

Ipak, kako vrijeme odmiče, kaže da se način izvještavanja medija mijenja, da ne mogu zanemariti zločine, kontekst i historijsku pozadinu.

“Jednostavno, ne može se držati te prvobitne uređivačke strategije spočetka da žmirite na zločine, na agresiju i na nepravdu, nego se jednostavno počinje istina lagano provlačiti i kroz te ključne medije u svijetu”, kaže on.

Smatra da pojedini mediji koji imaju redakcije u Gazi, poput Al Jazeere, dobro rade svoj posao, ali njegov osnovni izvor informacija o ratu su građani iz Gaze na društvenim mrežama.

“Ljudi koji snimaju svakodnevno, koji imaju svoje blogove, komuniciraju preko društvenih mreža, preko neformalnih kanala komunikacije. Oni zaista šalju dovoljno informacija, plus sve ove organizacije koje sakupljaju podatke i izvještavaju svijet o tome”, kaže Kalamujić.

Upozorava da se mnogo različitih informacija o Palestini širi društvenim mrežama i u medijima, te da je bitno kako se postaviti prema takvim izvorima.

“Mi kroz ove akcije pokušavamo dati nekakav doprinos, ako ništa ponašamo se kao mali mrav, kojeg danas vrlo često citiraju, iz priče o Abrahamu, a koji je došao sa listom sa kapljicom vode kad su Abrahama spaljivali, pa ga pitali, 'Šta ćeš ti tu s tom kapljicom', a on je rekao: 'Ja sam tu da se zna na kojoj sam strani'”, istakao je Kalamujić.

Ostaje istina šta je učinjeno

Osim novinara CIN-a, okupljanju se pridruži i novinarka TVSA Sanela Kapetanović. Kaže da je važno da se novinari odazovu ovakvim akcijama i budu glas onih kojima je on oduzet.

Podsjetila je da je prema podacima Ujedinjenih naroda od 7. oktobra u Gazi ubijeno više od 120 novinara i medijskih radnika, koji su svojim izvještavanjem pokušavali prenijeti svijetu opseg razaranja. Kapetanović je ukazala i na sveprisutnu cenzuru propalestinskih glasova koja je značajno kreirala javno mnijenje.

“Ako je jedini način da stojimo i čitamo imena ubijene djece Gaze, onda to radimo, premda skromno, ima i u tome nešto značajno, izgovaranjem njihovih imena svjedočimo njihovo postojanje. Govorimo istinu, a i to je novinarstvo, a mnogi u BiH iz vlastitog iskustva dehumanizacije, rata, nasilja, znaju da kad ti oduzmu sve, postaje ti najvažnija istina o tome što ti je učinjeno. Da te čuju, da te vide, da si čovjek”, zaključuje Kapetanović.

Dok aktivisti čitaju imena ubijene djece i njihove godine, dane ili sate koje su živjeli, pojedini građani im prilaze, grle, neki i staju s njima i nastavljaju izgovarati imena.

Lejla Huremović kaže da je važno da se građani odazovu, da ne šute i da jasno iskažu stav protiv rata.

„Svaka šutnja zapravo odobrava sve ono što se dešava i svi moramo da budemo sve više i više glasni, u cijelom svijetu, pa i u BiH, kako bismo poslali jasnu poruku da smo mi svi za mir, a ne za rat“, zaključila je Huremović.

Čitanje imena ubijene djece u Gazi nastavit će se i narednih utoraka. Sljedeća dva okupljanja će biti od 19:15, a čitanje će počinjati u 19:30 sati. Svi zainteresovani se akciji mogu priključiti bez najave, svojim dolaskom u planirano vrijeme okupljanja. O satnici okupljanja, prije svakog utorka, tačne informacije je moguće dobiti putem Facebook stranice FAK-a.