Djeca bez zdravstvenog osiguranja
Krajem listopada 2017. godine, Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti te zahtjev za privremenu mjeru na Zakon o zdravstvenom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine.
Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH, utvrdila je da su procedure za ostvarivanje prava na pristup zdravstvenoj zaštiti u suprotnosti s odredbama Konvencije UN o pravima djeteta, te su jasni u inzistiranju i zagovaranju da zdravstvena zaštita mora biti osigurana svakom djetetu do 18 godina.
''Niz je primjera koji ukazuju na nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti, poput činjenice da utvrđena cijena participacije za usluge iz zdravstvene zaštite djece predstavlja ograničavajući faktor osiguranja da sva djeca uživaju jednake usluge ili da nisu uspostavljene dodatne mjere uključivanja djece s psihofizičkim poteškoćama, kao i djece iz marginaliziranih grupa kao što su Romi, interno raseljene osobe, itd. Ombudsmeni će i dalje ukazivati i inzistirati da se u Bosni i Hercegovini, odnosno njenim entitetima i Brčko distriktu poduzmu konkretne mjere u cilju osiguranja bezuvjetne i besplatne zdravstvene zaštite, a što bi prvenstveno podrazumjevalo usklađivanje entitetskih i kantonalnih zakonodavstava u ovoj oblasti sa Konvencijom UN o pravima djeteta'', rekli su nam iz Ureda Ombudsmana za ljudska prava, no u trenutku kada smo dobili odgovor, nisu imali saznanja ili registriran predmet u svezi sa apelacijom koju je uputio potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine.
Dunović, koji je podnio apelaciju Ustavnom sudu, je mišljenja da se dijelom ovog zakona osporavaju prava na liječenje u Federaciji BiH onoj djeci koja nisu, iz bilo kojeg razloga, u mogućnosti da pohađaju osnovnu školu.
Kako ističe, time se krši i Konvencija o pravima djeteta u kojoj je, između ostalog, navedeno da "države-potpisnice priznaju pravo djeteta da uživa najviši standard zdravlja koji je moguće dostići, i da ima pristup institucijama za liječenje i zdravstvenu rehabilitaciju."
Ovim Zakonom to je onemogućeno, jer se pravi diskriminacija prema djeci koja, iz bilo kojeg razloga, ne pohađaju osnovnu školu, a nisu u mogućnosti da budu zdravstveno osigurana preko roditelja.
''Najčešći razlozi nepohađanja osnovne škole su zdravstveni problemi, pa je time još više zabrinjavajuća činjenica da takva djeca gube pravo na liječenje - kao elemantarno ljudsko pravo. Nažalost, točna evidencija o broju neosigurane djece ne postoji. Županije, a ni Federacija, ne vode računa o ovoj kategoriji stanovništva, pa postoje evidencije pojedinih udruženja i nevladinih organizacija. Izmjenom Zakona koja je na snazi od 2008. godine, dovedena su u pitanje prava djece na liječenje. Parlamentarna većina u sadašnjem sazivu u Parlamentu Federacije BiH nije imala sluha da Zakon korigira'', rekao je Dunović, koji smatra da je zahtjev za ocjenu ustavnosti jedini vid borbe za građanska prava sa neosjetljivim političkim elitama, koje su spremne da nas drže u sistemu negiranja ljudskih prava, čak i na način da se krše prava djece.
