Žene vlasnice i suvlasnice oko 30 posto nepokretnosti u BiH
U Bosni i Hercegovini postoji pozitivan zakonski okvir koji ne stavlja muškarce u povoljniji položaj u odnosu na žene kada je riječ o pravu nad nepokretnostima kao što su zemljište, šuma, kuća, stan ili poslovni prostor, ali tradicija i običajno pravo i dalje su glavni uzroci malog broja žena vlasnica ovih nepokretnosti, zaključak je konferencije "Put ka ravnopravnosti žena i muškaraca u zemljišnoj administraciji u Bosni i Hercegovini". Konferencija je održana prošle sedmice u Sarajevu u sklopu CILAP projekta i prva je na ovu temu u našoj zemlji.
Žene su vlasnice i suvlasnice 29,6 posto nepokretnosti u Republici Srpskoj, a taj broj je nešto veći u Federaciji Bosne i Hercegovine gdje iznosi 38,4 posto – najnoviji su podaci za 2017. godinu. Proteklih godina, taj procenat je bio niži, ali trend rasta svjedoči o tome da se preduzimaju značajne aktivnosti na podizanju svijesti o ravnopravnosti spolova u ovoj oblasti, istakli su organizatori konferencije iz geodetskih uprava Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.
"Pokazatelji ukazuju da je tradicija i običaji, odnosno običajno pravo, kod nas mnogo jače izraženo nego sami zakonski propisi", poručila je Bosiljka Predragović, vršiteljica dužnosti direktora Republičke uprave za imovinsko-pravne poslove i dodala kako je važno upisivanje žena vlasnica u javnu evidenciju.
Na konferenciji je premijerno prikazan film "Ko je vlasnik kuće" koji, između ostalog, govori o problemu podjele imovine prilikom brakorazvodne parnice. Iako se prema pozitivnim pravnim propisima u Bosni i Hercegovini imovina stečena u braku dijeli na jednake dijelove, podjela bračne stečevine u sudskom postupku je puno komplikovanija ukoliko imovina nije uknjižena na oba partnera. U većini slučajeva žene nisu upisane kao vlasnice imovine u zemljišnim knjigama iako se radi o bračnoj stečevini, navodi se u filmu.
Bosna i Hercegovina nije izolovan slučaj kada je riječ o ovom problemu – procenat vlasništva žena nad nepokretnostima nizak je i u zemljama regiona. Prema podacima Svjetske banke iz 2013. godine, u Crnoj Gori taj procenat iznosio je oko 26 posto, u Srbiji 39 posto, Makedoniji 17 posto i Kosovu oko 15 posto.
