Dvojezični saobraćajni znakovi stradaju, počinioci ostaju nepoznati

U FBiH, a posebno u Kantonu 10 i Zapadnohercegovačkom kantonu saobraćajni znakovi na ćiriličnom pismu najčešće su prebojani, odnosno prefarbani. Sličnu situaciju imamo i u određenim mjestima u Republici Srpskoj gdje su oštećeni saobraćajni znakovi napisani na latinici. 

 

Iako ne postoje posebni podaci o oštećenim saobraćajnim znakovima na dva pisma, ipak iz "Puteva RS" navode da je u prvom polugodištu 2015. godine oštećeno i otuđeno 468 saobraćajnih znakova različitog tipa čija je vrijednost oko 100.000 KM. "Ceste Federacije BiH" naglašavaju da su u prvom polugodištu 2014. godine ukupno zamijenili 454 saobraćajna znaka, dok je u istom periodu 2015. godine zamijenjeno 327 saobraćajnih znakova i 177 stubova što je koštalo oko 250.000 KM. 

 

Kako se tretiraju djela uništavanja saobraćajnih znakova na dva pisma? Kao "uništenje tuđe stvari"? Kao krivično djelo počinjeno iz mržnje ili samo kao prekršaj? Iako u ovakvim djelima postoji sasvim očigledan motiv mržnje, ipak ovakva djela najčešće su tretirana kao "uništenje tuđe stvari" ili se, kako kažu naši sagovornici, takva djela smatraju "ugrožavanjem javnog prometa opasnom radnjom". Poseban problem ovog pitanja predstavlja i to što se vrlo teško na sudu može dokazati da je neko uništio, prefarbao ili oštetio saobraćajni znak, a najveći problem je u tome što su počinioci u većini slučajeva ostali potpuno nepoznati.  

 

 

"Tačno je da se saobraćajni znakovi oštećuju na određenim lokalitetima u Bosni i Hercegovini gdje se sa sprejem uništava dio slova koja su na latinici ili ćirilici. Radi se o imovini koja je sastavni dio saobraćajnice i svako uništavanje ili krađa te imovine snosi određene sankcije. Problem je u tome što se vrlo teško na sudu može dokazati da je neko uništio saobraćajni znak, a i počinioci ostaju u većini slučajeva nepoznati. Ova djela se tretiraju kao 'uništenje tuđe stvari', ali se, kažem sve teško dokazuje jer ne postoje ni nadzori na svim dijelovima saobraćajnica", kaže prof. dr. Osman Lindov sa Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dodajući da svi saobraćajni znaci imaju ulogu za sigurnije odvijanje saobraćaja i sa tog aspekta njih se ne bi smjelo uništavati samo zbog toga što se nekome ne sviđa dvojezičnost.

 

"Ta dvojezičnost je uvijek postojala u našoj zemlji i uvijek će postojati. Ne slažem se da se takva djela nazivaju krivičnim djelima počinjenim iz mržnje, jer osobe iz raznih razloga oštećuju saobraćajne znakove. Takva djela najvjerojatnije čine mlade osobe iz nekih svojih mladalačkih hirova ili su potpuno nesvjesni posljedica takvih djela. Vjerujem da će sve ovo proći Bosance i Hercegovce, iako ima mnogo slučajeva ove vrste. Nadam se da će prestati ovakav vid komunikacije sa okolinom", ističe Lindov pojašnjavajući da se ovakva djela mogu smatrati i "ugrožavanjem javnog prometa opasnom radnjom", jer svako precrtavanje saobraćajnih znakova može itekako utjecati na sigurnost učesnika u saobraćaju. 

 

Govoreći o mogućnosti povećanja kazni za počinioce prof. Lindov dodaje da je glavni problem pronaći prave počinioce takvih djela.

 

"Mi smo danas u situaciji da bukvalno nemamo nijednu naplaćenu kaznu za stotine uništenih saobraćajnih znakova", ističe on.

 

 

Snježana Ivandić Ninković iz Asocijacije za demokratske inicijative smatra da u djelima uništavanja saobraćajnih znakova na dva pisma itekako ima elemenata mržnje. 

 

"Definitivno postoji motiv zbog čega su počinjena, tj. zbog čega je neko precrtao ili prefarbao saobraćajni znak. Ono što je problem je na koji način policija i tužilaštvo, kao i sudije prilaze ovom problemu. Oni su često zbunjeni i nije im jasno kako da tretiraju ovakva djela, jer i sam zakon nije dovoljno dobro definiran. Kada prekrižite određeni natpis vi svjesno nešto negirate. U svakom slučaju, vrlo je teško dokazati da je to urađeno iz mržnje. Također, na sudu to nikad ne bi tretirali kao krivično djelo počinjeno iz mržnje, već bi prije takvo djelo tretirali kao obični prekršaj", kaže za naš portal Ivandić Ninković.

 

Goran Zorić, izvršni direktor Centra za mlade "Kvart" iz Prijedora kaže da je na cestama imao priliku vidjeti "prefarbane znakove".

 

"Na putu Prijedor – Banja Luka nekoliko znakova je prefarbano samo zato što su napisana na drugačijem pismu. Mada mi kao organizacija nismo mnogo vodili statistiku o tome, ipak takva djela jesu izraz nacionalne netrpeljivosti i sasvim je očigledan motiv koji stoji iza njih. Takvi ljudi šalju poruku da određeno pismo nije dobrodošlo u toj sredini. Mi smo u Prijedoru imali povećan broj incidenta međuetničkog nasilja koje čak ni policija nije vodila kao slučaj izazivanja vjerske, nacionalne ili rasne netrpeljivosti."

 

Zorić dodaje kako većina građana osuđuje i ne podržava ovakva djela.

 

"Mi smo svjedoci da već 20 godina mediji, sistem obrazovanja i sve druge važne institucije stalno insistiraju na nekakvim nacionalnim podjelama. Previše se potenciraju te teme i ova situacija koju imamo je možda rezultat tih radnji. Zbog ovakvog stanja nije ni čudno da se mladi, koji uopće ne znaju šta je rat, konfrontiraju sa sličnim vršnjacima iz drugih nacija", ističe Zorić.

 

 

Da bi se ovakva djela mogla spriječiti potrebna je stalna edukacija i rad na podizanju svijesti građana. Različitost je uvijek bila naše bogatstvo, a ne manjkavost. Dva različita pisma su također naše bogatstvo i svi su slobodni pisati i čitati na pismu koje sami odaberu. 

 

"Možda bi se mogli osnovati timovi među građanima koji bi stalnim monitoringom sami sebe zaštitili od počinilaca ovakvih djela. Oni bi na nekim mjestima zasigurno mogli primijetiti sumnjive osobe i poduzeti određene mjere prijave policiji itd. Također, iluzorno je očekivati da policija sjedi pored znakova na putu ili da se stave kamere pored svih znakova. Uloga je na samoj zajednici  i ona treba mijenjati svijest od škola do političkih institucija. Mi imamo tu etnonacionalnu retoriku koja se provlači kroz sve naše pore života, pa je sasvim razumljivo šta se dešava sa znakovima pored puta. Na kraju znakovi stradaju ni krivi ni dužni", napominje Snježana Ivandić Ninković iz Asocijacije za demokratske inicijative.

 

"Za djela koja su potaknuta netrpeljivošću prema drugima i drugačijima potrebno je uložiti mnogo više pažnje i treba više raditi na sankcioniranju i prevenciji istih. Kada govorim o ovim djelima ne mislim samo na saobraćajne znakove, grafite, ili mržnju prema drugima, već mislim i na nasilje i napade na vjerske i sakralne objekte. Sve to ide u jedan koš jer su važne za međunacionalne odnose u cjelokupnom društvu", zaključuje Goran Zorić iz Centra za mlade "Kvart".