Diskriminatorski kantonalni ustavi moraju biti izmijenjeni

Učesnici konferencije razmatrali su mogućnosti promjena kantonalnih ustava s ciljem eliminisanja diskriminatorskih odredbi prema pojedinim konstitutivnim narodima, i ostalima. Kao pozitivan primjer izdvojen je Kanton Sarajevo, koji je promijenio svoj Ustav, što je uzeto kao model za ostale kantone.

 

„Pitanje analize kantonalnih ustava te utvrđivanje diskriminatornih odredbi u istim, predstavlja pitanje koje je manje politički opterećeno u odnosu na druga, a predstavlja kvalitetnu osnovu za pokretanje institucionalnog dijaloga o ukidanju diskriminacije, komunikacije unutar zajednice, te uključivanje izabranih predstavnika/ica u ovaj proces“, smatraju organizatori konferencije.

 

 

„Ustavno uređenje BiH je predvidjelo diskriminaciju unutar sebe i, u krajnjem slučaju, od početka, Ustav nije u skladu sa samim sobom, budući da je Evropska konvencija o ljudskim pravima sastavni dio Ustava, pa čak i u superpoziciji“, izjavio je Darko Brkan, predsjednik Udruženja građana „Zašto ne“.

 

 

Presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u Predmetu Sjedić – Finci predstavlja nezaobilazno pitanje oko kojeg se političke strukture naše zemlje još uvijek ne mogu usaglasiti. Peđa Kojović, zastupnik Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo, smatra kako rješenje nije „dodati još jednu stolicu na postojeće tri“, nego da je potrebno imati „što manje stolica koje će biti pristupačne svim građanima“.

 

„Živimo u diktaturi konstitutivnih naroda, u kojoj je jedan veliki broj ljudi diskriminiran Ustavom“, dodaje Kojović.

 

Zlatan Begić, profesor Ustavnog prava na Univerzitetu u Tuzli, objasnio je važnost implementacije Protokola 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

 

„Još 2005. godine je nastala obaveza za sve nivoe vlasti u BiH da usklade svoje ustave i poretke sa preuzetom međunarodnom obavezom. To je obaveza definisana Dejtonskim mirovnim sporazumom, prema kojem mi često znamo iznositi razne kritike, međutim, Dejtonski mirovni sporazum nalaže čak i vlastitu reviziju ukoliko država preuzme međunarodnu obavezu koja podrazumijeva rješenja različita od rješenja koja nudi sam Ustav“, smatra Begić.

 

 

Peđa Kojović smatra kako je za ozbiljnije promjene potrebno prvo promijeniti svijest ljudi koji su još uvijek uplašeni i na taj način zaustavljaju progres zemlje.

 

„Ovo je ratna Bosna i Hercegovina iz devedesetih. Neka nova moderna BiH će se pojaviti onoga trenutka kada se u vlasti pojave neki novi ljudi, a da bi se to desilo bh. građani prilikom izbora moraju smoći hrabrosti da napuste matrice retorike iz devedesetih godina, da se prestanu plašiti rata i da krenu hrabro u stvaranje jedne zemlje koja će obezbijediti svima jedan dostojanstven život i neku vrstu perspektive.“

 

Konferencija „Dijalog o reformi kantonalnih ustava i otklanjanju diskriminacije“ je organizovana u sklopu projekta kojeg Koalicija organizacija civilnog društva „Jednakost“ realizuje u saradnji s Ambasadom Holandije u BiH, a koji ima za cilj rješavanja pitanja ustavne diskriminacije u našoj zemlji.