Izazovi i prilike Dekade Roma
Dekada inkluzije Roma 2005-2015 podrazumijeva međunarodnu inicijativu koja okuplja Vlade, međuvladina tijela i nevladine organizacije, uključujući i civilne organizacije Roma u cilju unapređenja socijalno-ekonomskog statusa Roma. Prioritetne oblasti su obrazovanje, zapošljavanje, regulisanje zdravstvenog osiguranja kao i stambenih pitanja. Države članice Dekade inkluzije Roma 2005-2015 su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovačka i Španija.
John Stauffer, direktor pravnog odjela i zamjenik izvršnog direktora organizacije Civil Rights Defenders kaže kako se situacija od 2006. godine nije mnogo promijenila, te da 2014. godina definitivno predstavlja kranje vrijeme da se nešto poduzme. Također, navodi da je slična situacija u svim državama, a ne samo u BiH, te da bi se vlade tih država konačno morale angažovati u tom sektoru.
„Pitanja Roma je nešto čime se bavimo dugi niz godina, međutim ovo je prvi put da stvarno radimo sa Romima za Rome. Sada imamo priliku da ugostimo 20 Roma i Romkinja iz BiH i 15 iz Albanije i Srbije i da sa njima uradimo ekstenzivni trening o tome šta je diskriminacija, koja su njihova ljudska prava, koji su mehanizmi koje oni mogu koristiti za borbu za njihova ljudska prava, i na koji način mogu komunicirati i sa širom publikom ali i sa institucijama. To je samo mali korak, ali nadamo se da će im uliti motivaciju da rade zajedno i da rade skupa s nama, da vide da imaju partnere da vide da nisu sami“, kaže Ena Bavčić, koordinatorica CRD-a za BiH.
Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je vodilo aktivnosti u okviru Dekade, pojašnjeno je da se Bosna i Hercegovina priključila Dekadi tek u septembru 2008. godine, i već tada su planirana sredstva u budžetu na nivou države za rješavanje problema Roma. Planiran je budžet od 1,5 miliona eura. Milion eura bilo je predodređeno za stambeno zbrinjavanje, dok je ostatak sredstava bio usmjeren za zapošljavanje Roma. Od tih milion eura u 2009. godini izgrađeno je 110 stambenih jedinica. Švedska organizacija SIDA je također odlučila donirati još jedan milion za takav projekat. Zahvaljujući tome u 2009. godini izgrađeno je i rekonstruisano 220 stambenih jedinica.
Dodatni problemi sa kojima se Romska populacija susreće jeste neriješeno pitanje dokumentacije, te diskriminacija žena Romkinja. Mnogim Romkinjama uskraćeno je pravo na školovanje jer čuvaju svoju mlađu braću i sestre, ili ih roditelji ne žele poslati da se školuju jer smatraju da je to bespotrebno ulaganje u njih s obzirom na to da će se udati i otići u drugu kuću.
Romi također nemaju pravo biti ravnopravni članovi predsjedništva, to pravo zadržavaju samo pripadnici konstitutivnih naroda i oni koji se tako izjasne. Taj problem spomenuo je i Dervo Sejdić, koji je bio jedan od govornika na konferenciji.
Poražavajuća je činjenica da u BiH ne postoje podaci o broju Roma, također ne postoje ni podaci o tome koliko se njih školuje i krajnje je vrijeme da se ta i sva ostala pitanja o Romima riješe. Bez obzira na to da li će se Dekada nastaviti i u narednim godinama, organizacija Civil Rights Defenders zasigurno neće stati na ovom projektu, već će i dalje raditi kako bi se položaj romske zajednice popravio.
