BiH na 48. mjestu Indeksa o stanju majki u svijetu

Bosna i Hercegovina, na ljestvici među 178 zemalja uključenih u istraživanje, zauzima 48. mjesto.

Indikatori na kojima je istraživanje utemeljeno su: majčino zdravlje i rizik od umiranja pri porodu; zdravlje djece i njihova smrtnost u dobi do pet godina; stepen, odnosno postignuće u obrazovanju (broj godina koje djevojčice i žene provedu u formalnom obrazovanju); društveni bruto proizvod po stanovniku; te učešće žena u politici (broj žena u državnom parlamentu).

Unapređenje pristupa zdravstvenoj zaštiti

Kada je u pitanju rizik od umiranja pri porodu, u Bosni i Hercegovini je taj omjer za 2010. godinu 1:11.400, dok je u susjednoj Hrvatskoj, primjerice, stanje drastičnije sa omjerom od 1:4.100. U Somaliji, na primjer, zemlji koja se nalazi na 178. mjestu, jedna od 16 žena premine pri porodu.

Jedan od najvažnijih faktora za smanjenje smrtnosti pri porodu je mogućnost pristupa zdravstvenoj zaštiti, pogotovo za najugroženije grupe stanovništva. ''Uvijek moramo naglasiti da su žene/majke Romkinje sigurno jedna od populacija u BiH na čijem unapređenju i pristupu zdravstvenoj zaštiti, savjetodavnim uslugama, te pitanjima reproduktivnog zdravlja sigurno puno više treba raditi'', kaže Andrea Žeravčić, direktorica Save the Children BiH.

Problem neujednačenih naknada za porodilje je već poznat, ali situacija nije bolja ni kada su u pitanju naknade za dječiju zaštitu. U pojedinim kantonima se ove naknade uopće ne isplaćuju, a tamo gdje ih ima, iznosi variraju, te možemo govoriti o diskriminaciji na osnovu geografskom porijekla djeteta. 

Pitanje blagostanja majki i djece na političkoj agendi

Kada je riječ o zdravlju djece i njihovoj smrtnosti u dobi do pet godina, presjek stanja u BiH i Srbiji za 2012. godinu ukazuje na isti omjer – šestero do sedmero (6,7) na 1.000 djece, u Hrvatskoj, pak, četvero do petero (4,7).

Očekivani broj godina koje djevojčice i žene provedu u formalnom obrazovanju, zaključno sa 2013. godinom, u BiH je 13,4,  u Hrvatskoj 14,5, a u Srbiji 13,6. 

Učešće žena u politici, prema podacima za 2014., podrazumijeva procenat od 19,3 u BiH, dok je u Hrvatskoj, koja je rangirana kao 33. zemlja, nešto viši i iznosi 23,8, a u Srbiji, koja je na 36. mjestu na ljestvici, pak, 33,6.

''Prema političkim pokazateljima, BiH stoji najlošije u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, koje su obuhvaćene istraživanjem. Bruto nacionalni proizvod nam je najniži, dužina, odnosno broj godina koje žene i djevojčice provedu u obrazovnom sistemu je najkraći, a isto tako, najniži nam je i broj žena u državnom parlamentu'', kaže Andrea Žeravčić.

Finska, koja već duži niz godina slovi za zemlju broj jedan, odnosno zemlju koja je najpovoljnija za majčinstvo ima  visok procenat žena u političkom životu, čak 42,5%. Sve to, objašnjava Žeravčić, govori u prilog činjenici da u zemljama u kojima su žene visoko zastupljene u političkom životu, pitanja koja se tiču djece i majki lakše dolaze na političku agendu.

Pozitivni primjeri

S obzirom da se radi o 15. izdanju ''Indeksa o stanju majki u svijetu'' u Save the Children tvrde da su pomaci mogući, čak i u državama koje su mnogo kompleksnije ili siromašnije od bh. društva.

Ove godine, kao pozitivni primjeri, ističu se Nepal i Pakistan. Nepal je, u početku kad se počeo raditi Indeks 2000. godine, pa potom i 2002., i 2003., bio među 10 najniže rangiranih zemalja, dok je danas na 116. mjestu. Pomak se može dovesti u vezu sa fleksibilnošću usluga, koje su dostupne i ljudima u ruralnim sredinama, zatim savjetodavnim uslugama, mobilnim klinikama, te različitim mehanizmima podrške, prilagođenim određenom kontekstu.

Omogućavanje pristupa zdravstvu, između ostalog, kroz edukaciju zdravstvenih radnika, ali i veći broj babica, predstavlja jednu od izuzetno značajnih intervencija Save the Children organizacije, jer su u većini slučajeva porodi u tim zemljama bili bez profesionalne podrške, te se mnogo radilo na tome da majke porodilje imaju direktnu, prvu asistenciju, što je bilo ključno u preveniranju smrtnosti žena prilikom poroda.

Humanitarne krize

U izvještaju posebno mjesto zauzima Sirija, zemlja koja je ranije bila na putu da ispuni Milenijske razvojne ciljeve u vezi sa smanjenjem broja smrtnosti žena, ali i smanjenjem smrtnosti djece u dobi do pet godina, oboljelih od bolesti koje je moguće prevenirati.

Andrea Žeravčić objašnjava kako se stanje umnogome promijenilo sa konfliktom koji se desio.

''Studija slučaja konkretno kaže da je u gradu Alepu prije konflikta bilo 5.000 ljekara, a da ih je sada 36. Više od devet miliona žena i djece u Siriji u stanju potrebe za humanitarnom pomoći. Studija slučaja iz Sirije upravo želi da poentira te probleme s kojima se suočavaju žene i djeca u kriznim, konfliktnim situacijama, gdje se kaže da svake godine umire više hiljada majki i djece u konfliktnim područjima, nego što umire boraca na bojnom polju'', kaže Žeravčić.

To je ujedno i svojevrsna poruka ovogodišnjeg Indeksa, čiji je fokus na humanitarnim krizama za prirodna ili ratna područja, odnosno da je neophodno učiniti više napora da se zaštite majke i djeca, jer su one puno više izložene rizicima i smrtnosti, nego što je to slučaj sa muškarcima.
 

Duži ostanak u obrazovnom sistemu

Save the Children, između ostalog, zagovara da se u Bosni i Hercegovini osigura da sva djeca, s posebnim akcentom na djevojčice i djevojke, završe osnovnu školu.

''Kroz naše iskustvo širom svijeta, pokazalo se da što su djevojke i žene duže u obrazovnom sistemu, one stiču znanja i vještine koje im pomažu naknadno, kada postanu majke, na način da su u stanju adekvatnije da se brinu, i o sebi, i o svojoj djeci, tako da je to sigurno nešto što kao društvo možemo da uradimo. Temelje imamo, infrastrukturu, mrežu škola, i naprosto treba što više promovirati taj pristup i što duži ostanak žena i djevojčica u obrazovnom sistemu'', napominje Žervačić.

Savjetodavni rad sa budućim majkama također je način unapređivanja njihovog zdravlja, posebice reproduktivnog, ali i način da se mogu adekvatnije brinuti o svojoj djeci u periodu, koji slovi za kritičan, do pete godine.

A predstojeći opći izbori u BiH prilika su, pak, da se afirmira položaj žena u političkom životu, budući da nakon posljednjih izbora nije ispunjena ni minimalna kvota sa brojem žena zastupnica u državnom parlamentu.