Zdravstvena zaštita žena u BiH: Potrebni mehanizmi kontrole implementacije zakona
Postojeća zakonska regulativa iz oblasti zdravstvene zaštitene nije usklađena sa međunarodnim konvencijama, a i ono što je usklađeno, ne provodi se na zadovoljavajući način, zaključak je debate održane danas u prostorijama Mediacentra Sarajevo.
„Zdravstvena zaštita je neujednačena, nepristupačna, nije sveobuhvatna i zasnovana je na diskriminirajućim odredbama", kaže jedna od panelistica današnje debate, Mirsada Bajramović iz nevladine organizacije Zemlja djece. „Pravo na zdravlje je jedno od najugroženijih prava građana u BiH, te zbog toga i kao pojedinci i kao institucije moramo poduzeti sve moguće korake kako bismo unaprijedili i zakonodavstvo i implementaciju postojećih zakona“, smatra Bajramović.
Mirsada Bajramović, Zemlja djece
Prema podacima entitetskih ZZO, više od 500.000 građana i građanki nema zdravstveno osiguranje, od čega se više od dvije trećine odnosi na FBiH. Jedan od razloga je pogrešno tumačenje člana 19 tačka 13a Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH od nižih nivoa vlasti, kojom se status osiguranog lica utvrđuje za djecu od rođenja, kao i za djecu redovne učenike i studente, najviše do 26. godine starosti, a koja nisu zdravstveno osigurana kao članovi porodice osiguranika. Većina kantona je ovo pravo ograničila samo na djecu od rođenja do polaska u školu, odnosno na djecu sa statusom redovnog učenika i studenta, tako da su djeca uzrasta od 6-15 godina starosti, koja ne pohađaju osnovno obrazovanje, ostala isključena iz ovog prava. "Svako dijete treba da ima pristup zdravstvenoj zaštiti. Da li ono pohđja obavezno obrazovanje, to je drugo pitanje i njime treba da se bave druge institucije, ali to ne bi trebao biti uslov za zdravstvenu zaštitu, naglašava Bajramović.
Alma Kratina, zastupnica u Parlamentu FBIH i članica Odbora za zdravstvo podvukla je važnost saradnje nevladinog i vladinog sektora na rješavanju problema iz oblasti zdravstva i zdravstvene zaštite, dodajući da, kada se radi o ovakvim pitanjima, svi predstavnici građana bi trebali raditi zajedno. Kratina je najavila da će se uskoro održati tematska sjednica Parlamenta FBiH posvećena upravo ovim pitanjima i pozvala predstavnike Ljekarske komore, nevladinih organizacija i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i kreiranju realnim rješenja da prisustvuju.
Alma Kratina, Parlament FBIH
„Sve dok ne osiguramo sprovedbu zakona na terenu, oni će biti mrtvo slovo na papiru. Reforma socijalnog i zdravstvenog sistema je nešto s čim se još uvijek niko nije ozbiljno uhvatio u koštac", kaže Kratina.
Prisutni su podijelili svoja iskustva sa ostvarivanjem prava na zdravstvenu zaštitu i uslovima zdravstva u BiH, posebno se osvrnuvši na zdravstvenu zaštitu žena u ruralnim područjima, djece sa posebnim potrebama i osoba starijih od 65 godina.
Od plaćanja participacije oslobođeno je 14 različitih kategorija osiguranih lica među kojima su: djeca, žene u ostvarivanju zdravstvene zaštite u vezi trudnoće i materinstva, korisnice zdravstvenih usluga u vezi s prevencijom karcinoma dojke i maternice, lica starija preko 65 godina starosti koja nisu korisnici penzija odnosno penzioneri sa minimalnom penzijom, nezaposlena lica, osobe s određenim stepenom invaliditeta i druge ranjive grupe. Iako su kantoni bili u obavezi da u roku od 60 dana usklade svoje propise o participaciji sa ovom odlukom, to ni do danas nisu učinili, zbog čega veliki broj osiguranih lica ne može da ostvari svoje benefite u pravcu oslobađanja od plaćanja participacije. Zavodi za zdravstveno osiguranje imaju obavezu informisanja svojih korisnika o ovim pravima i dužni su pronaći načine da te informacije dođu do svih, bez obzira na to kojoj skupini stanovništva pripadaju.
Moderatorica debate, Diana Šehić iz organizacije Prava za sve, pozvala je prisutne i nadležne institucije da se aktivno ukjuče u rješavanje pitanja koje nas se svih tiče. "Potrebno je osigurati primjene zakona u praksi, donošenje novih i boljih zakona, uspostavljanje sistema sankcija za sve one koji su zaduženi za njihovu implementaciju, te osiguranje informisanja svih građana i građanki o njihovim pravima na zdravstvenu zaštitu", zaključila je Šehić.
Debata "(Bez)uslovna zdravstvena zaštita žena - participacija?" prva je u nizu javnih debata koje na temu nejednakog pristupa žena zdravstvenoj zaštiti organizuje organizacija Prava za sve, u okviru Koalicije Jednakost za sve. Naredni događaj zakazan je za 8.6., kada će tema rasprave biti "Imaju li sve žene jednako pravo na zdravlje?"
