Sloboda okupljanja – Pravo za sve ili privilegija za pojedine?
Marginalizirane grupe u BiH češće od drugih trpe uskraćivanje prava na javno okupljanje, jer se njihove poruke i zahtjevi često ne uklapaju u dominantan društveni i politički diskurs. Iako jedno od najznačajnijih ljudskih prava, pravo okupljanja i udruživanja u našoj zemlji nerijetko je narušeno različitim mehanizmima – političkim pritiscima na organizatore skupova, administrativnim procesima, a nerijetko i odlukama pojedinaca, poručeno je tokom regionalne konferencije "Sloboda okupljanja – Pravo za sve ili privilegija za pojedine?", koju je u Sarajevu organizovao Sarajevski otvoreni centar.
"Jedan od načina mjerenja pravnosti države u kojoj živimo jeste stepen poštovanja zagrantovanih ljudskih prava. Jedno od veoma važnih ljudskih prava jeste i sloboda mirnog okupljanja i udruživanja. Bez prakticiranja slobode mirnog okupljanja i udruživanja praktično ne postoje demokratske institucije i ne postoji civilno društvo uopšte", rekao je Mervan Miraščija, program menadžer Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine.
Učesnici i učesnice konferencije diskutovali su o nekoliko pokušaja mirnog okupljanja tokom kojih su demonstranti ili izloženi policijskom nasilju ili im nije omogućeno da izađu na javni prostor. Samo neki od primjera su nasilno ophođenje prema ženama na protestnom skupu u mjestu Kruščica kod Viteza, sabotiranje održavanja marša protiv nasilja nad LGBT osobama u Sarajevu i neodobravanje performansa podrške transrodnim osobama, također, u Sarajevu.
Sistem vrijednosti demonstranata vs. sistem vrijednosti moćnika
Vladana Vasić, rukovoditeljica zagovaranja iz SOC-a, opisala je slučaj u kojem je organizacija iz koje dolazi željela na javnom mjestu izvesti performans podrške transrodnim osobama u BiH, s ciljem podizanja svijesti javnosti o problemima ove zajdnice. Namjera Sarajevskog otvorenog centra bila je izvođenje performansa na Trgu djece Sarajeva i ispred Narodnog pozorišta. Nakon obraćanja Općini Centar, dobili su informaciju da moraju dobiti odobrenje od BBI centra i Narodnog pozorišta kako bi održali planirani peformans.
"Obje insititucije su nam odbile dati saglasnost iz poprilično homofobnih razloga. BBI centar u odgovoru Insistuciji ombudsmena na žalbu koju smo uputili je rekao da ih se ne može natjerati da podržavaju događaje koji promovišu nešto što društvo smatra nemoralnim i neprimjerenim društvu, dok oni kao društvo podržavaju porodične i tradicionalne vrijednosti", objasnila je Vasić i dodala da su sličan odgovor dobili i iz druge insititucije.
"Iz Narodnog pozorišta dobili smo odgovor telefonski da se oni ustvari plaše za sigurnost i da smatraju da je neprimjereno da stojimo s tim transparentima tu."
Slična iskustva su zabilježena i u Republici Srpskoj, gdje se koriste različiti mehanizmi utjecaja kako bi se spriječili skupovi sa porukom koja nije u skladu s dominantnim narativom kojeg institucije vlasti šalju. Veliki problem predstavljaju politički pritisci na organizatore skupova koji se, između ostalog, zaustavljaju prekršajnim prijavama, diskreditacijama i medijskim prozivanjima, objašnjava Goran Zorić iz prijedorskog Centra za mlade Kvart i isitiče da postoje određene poruke koje izazivaju negativniju reakciju od drugih.
"Ono što smo mi najviše imali prilike da primijetimo, ono što je najrizičnije, odnosno, ono što je politički najdiskutabilnije organizovati u ovom kontekstu, jeste priča koja se tiče socijalne pravde i suočavanja sa prošlošću."
Jedanaest zakona o javnim okupljanjima u državi
Učesnici i učesnice konferencije istakli su kako je u BiH oblast slobode okupljanja teško regulisati i zbog neujednačenih zakona i praksi širom države. Tako trenutno postoji jedanaest zakona o javnim okupljanjima, a ovu oblast regulišu i neki drugi zakoni.
"U Republici Srpskoj je na snazi Zakon o javnom okupljanju, ali ovo pravo je donekle uređeno i Zakonom o javnom redu i miru. Odavno je već jasno da lokalna zakonska rješenja nisu u skladu sa međunaordnim standardima i tu možemo pričati zaista o nizu situacija koje nas dovode do nemogućnosti da se ostvari pravo na slobodu okupljanja i udruživanja", rekao je Zorić i naveo da su neki od problema koji su nedovoljno dobro regulisani zakonom i mjesta za okupljanje i udruživanje, kao i nadležnosti policije.
Neusklađenost bh. zakona s evropskim standardima i komplikovane administrativne procedure nisu, ipak, jedina, a možda ni najveća prepreka slobodnom javnom okupljanju. Veliki problem u BiH i dalje predstavlja nepovoljno društveno okruženje, odnosno nespremnost nadležnih institucija, ali i ostalih bh. građana i građanki da u javnom diskursu čuju mišljenja koja se razlikuju od njihovih, poručeno je tokom konferencije.
