Publikacija: Privatnost nije pornografija

Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) objavila je publikaciju “Privatnost nije pornografija” u kojoj je predstavljena analiza rodno zasnovanog nasilja na internetu u BiH sa fokusom na dijeljenje intimnih slika bez pristanka.

Publikacija je namijenjena medijima, međuvladinim organizacijama, organizacijama civilnog društva, privatnom sektoru, službenicima državnih institucija (policiji, tužiocima, sudijama, uposlenicima skloništa za žrtve nasilja), kao i široj javnosti, posebno osobama koji konzumiraju ili dijele slike bez pristanka u online prostoru i bez da razumiju fizičku i emocionalnu štetu koju ovo nanosi žrtvama.

U publikaciji, autorice Aida Mahmutović i Aida Trepanić ukazuju na obmanjujuću terminologiju (kao što je “pornografija iz osvete”) koja se obično koristi za opisivanje ovog vida zlostavljanja na mreži i govore o različitim vrstama rodno zasnovanog nasilja na internetu, te kako ih prepoznati. Pišu i o psihološkom efektu dijeljenja intimnih slika bez pristanka, te daju pregled međunarodnog i državnog pravnog okvira i uloge platformi društvenih mreža.

“Problem terminologije predstavlja jednu od najvećih poteškoća za reguliranje dijeljenja intimnih slika bez pristanka i drugih zlostavljanja na internetu, jer ne postoji jedinstveni univerzalni termin koji se koristi za opis ovih kršenja”, piše u publikaciji.

Rodno zasnovano nasilje i njegovi uticaji prelaze granice između fizičkih i digitalnih prostora što, kako se navodi, stvara nove mogućnosti za počinitelje jer digitalni prostori i alati koji nude mnoge prednosti, istovremeno predstavljaju nova sredstva kojima se mogu kršiti ljudska prava žrtava, posebno žena, djevojaka, pripadnika LGBTIQ zajednice i drugih manjina.

U kontekstu strukturalne diskriminacije, nejednakosti i patrijarhata, navodi se da su žene i LGBTIQ osobe posebno ranjive na cyber uhođenje, seksualno uznemiravanje na mrežama i dijeljenje intimnih snimaka bez pristanka.

Prepoznavanje i rješavanje dijeljenja intimnih snimaka bez pristanka, te online rodno zasnovanog nasilja općenito, u BiH je, kako piše u publikaciji, komplicirano zbog činjenice da duboko ukorijenjeni patrijarhat još uvijek postavlja ton javnog diskursa, posebno političkog.

Publikacija sadrži preporuke za različite aktere, od organizacija civilnog društva do kreatora politika kako bi se poboljšala sigurnost na internet, digitalna pismenost korisnika u BiH i odziv institucija.

Publikacija je dostupna na: Detektor.ba