Publikacija “Rodno i identitarno zasnovane dezinformacije u BiH”

Publikacija Udruženja građana i građanki “Zašto ne” “Rodno i identitarno zasnovane dezinformacije u Bosni i Hercegovini”, autorica Nerme Šehović i Maide Salkanović, bavi se identifikacijom najčešćih obika ovih dezinformacija i razvijanjem resursa koji će pomoći organizacijama za ljudska prava, medijima i široj javnosti da ih lakše prepoznaju i izgrade otpornost na njih.

Rodno i identitarno zasnovane dezinformacije (Gender and Identity Based Disinformation – GiD) prisutne su u online prostoru u Bosni i Hercegovini (BiH) i podijeljene su u omjeru od skoro 60 posto dezinformacija o ženama i nešto više od 40 posto dezinformacija o LGBTIQ osobama i grupama, pokazalo je istraživanje „Zašto ne“.

Najčešća specifična meta u LGBTIQ kategoriji bila je Bosanskohercegovačka povorka ponosa, a dezinformacije su se intenzivirale u vremenu održavanja povorki.

U sklopu istraživanja je identifikovano više različitih kategorija rodno i identitarno zasnovanih dezinformacija, odnosno više različitih narativa koje ova vrsta dezinformacija gradi ili na koje se oslanja.

Analizirani uzorak u istraživanju sastojao se od 71 članka od ukupno 1.922 analize provjere činjenica koje je Raskrinkavanje objavilo od januara 2021. do januara 2024, što čini 3,70 posto svih objavljenih analiza. Među njima, 39 analiza usmjereno je na GiD koje se tiču žena, dok su se 32 analize bavile GiD-om povezanim s LGBTIQ osobama.

U 38 slučajeva (53,5 posto), žene i LGBTIQ osobe bile su mete dezinformacija, dok je u 33 slučaja (46,5 posto) GiD korišten kao alat za postizanje određenog cilja. LGBTIQ osobe bile su meta u 12 slučajeva, a instrumentalizovane su u 18 slučajeva. S druge strane, žene su bile meta u 26 slučajeva i korištene kao instrument za postizanje određenih ciljeva u 15 slučajeva.

GiD se širio u gotovo jednakom omjeru putem društvenih mreža i medija, pri čemu su društvene mreže blago prevladavale (36 slučajeva ili 50,7 posto) u odnosu na tradicionalne online medije (35 slučajeva ili 49,3 posto). U 46 slučajeva (65 posto), analizirani mediji identifikovani su kao izvor dezinformacija, dok je u 25 slučajeva (35 posto) dezinformacija prevedena s izvora na stranom jeziku.

Publikacija “Rodno i identitarno zasnovane dezinformacije u Bosni i Hercegovini” dostupna je na ovom linku.

Izvor: UG „Zašto ne“, Media.ba