Pripreme djece bez roditeljskog staranja za period osamostaljenja kroz nevladin sektor

Mladi bez roditeljskog staranja koji napune 18 godina, često nisu spremni voditi samostalan život bez sistemske podrške.
Piše: 
Redakcija
Foto: 
UG Naša djeca
Podijeli ovaj članak: 

Proces osamostaljivanja za djecu bez roditeljskog staranja koja su odrastala uz sistemsku podršku je veoma težak, pokazalo se to kroz rad Udruženja građana „Naša djeca – Our Kids u BiH“ iz Mostara.

Za mlade bez roditeljskog staranja koja odrastaju u domovima, ta tranzicija ima posebnu težinu jer se događa dostizanjem punoljetnosti, bili oni spremni na to ili ne. Udruženje Naša djeca je za svoje korisnike u Mostaru omogućilo aktivni rad na osnaživanju u procesu osamostaljenja nakon punoljetnosti, od samopoštovanja i emocionalne zrelosti do rada na komunikacijskim vještinama u privatnom i poslovnom okruženju.

U prethodna tri mjeseca Udruženje je radilo na jačanju socio-emocionalnih kompetencija mladih bez roditeljskog staranja kroz radionice koje su realizovale voditeljice iz Centra za psihološku podršku Sensus.

Dvanaest mladih su kroz radionice obrađivali teme jačanja pozitivnog identiteta kroz adekvatno upravljanje svojim emocionalnim reakcijama, otpornosti negativnim pritiscima okruženja, a razgovarali su i o zdravom načinu održavanja socijalne podrške i razrješavanju konfliktnih situacija.

,,Asertivno komunicirati, kroz način da izražavamo svoje emocije u odnosu na određenu situaciju, prilikom čega tražimo od druge strane promjenu ponašanja je izuzetno važna tehnika za učenje. Olakšava komunikaciju kroz uvažavanje sebe i druge strane, te validiranje vlastitih osjećaja”, objašnjava Medina Kljako, voditeljica radionice.

Kako bi korisnici teorijski i praktično razumjeli navedene teme, korištena su kombinovana predavanja koja su uključivala individualne i grupne vježbe. Iz Sensusa kažu da je naglasak bio na stvarnim primjerima situacija, što je podstaklo dublju diskusiju i konstruktivne razgovore unutar grupe.

Dodatno se radilo na razvoju samopoštovanja u procesu prvog zaposlenja kako bi se podržalo uspješno prilagođavanje na novo okruženje po izlasku iz smještaja sistema.

Dobrobit za širu zajednicu

Osnaživanje mladih kroz razvoj navedenih kompetencija može doprinijeti široj zajednici u kojoj mlade samostalne osobe žive i rade, ističu iz Udruženja Naša djeca. Po napuštanju domskog smještaja, kako ističu, “sa razvijenim kapacitetima za pozitivne interakcije sa širim okruženjem, mladi bez roditeljskog staranja donose cijeli niz usvojenih vještina i jedinstvenosti obogaćujući, na taj način, šire društvo”.  Realiziranim radionicama sa korisnicima Udruženja Naša djeca, započet je cjeloživotni proces socijalno-emocionalnog učenja razvijanjem vještina samosvijesti, samokontrole, te izgradnje odnosa prema sebi i drugima.

Intenzivan rad sa korisnicima kombinovanjem individualnih i grupnih vježbi, kako navode, dodatno je bilo korisno i za voditeljice radionica iz Sensusa, budući da su, tom prilikom, imale priliku da unaprijede svoja znanja u praksi.

„Na radionicama mi je bilo veoma korisno i interesantno. Svaka naredna radionica mi je donosila brojne zanimljivosti i nove informacije“, kaže Mersiha Čomor, voditeljica radionice.

Radionice o unapređenju psihosocijalne podrške za mlade bez roditeljskog staranja su organizovane kroz projekat “Mostar-Prostori koji pokreću” koje je u saradnji sa Centrom za psihološku podršku Sensus, implementiralo Udruženje Naša djeca. Nositelj projekta je People in Need (PIN), a članovi konzorcija su Everyday Peace Indicators (EPI), Omladinski Kulturni centar Abrašević (OKC Abrašević), Agencija lokalne demokratije Mostar (LDA Mostar) i Nešto više.

Ostavite komentar