Prijedlog zakona o Instituciji ombudsmena za ljudska prava: Nedostaci i nedorečenost

Tekst Prijedloga novog zakona o Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH predviđa značajna unaprjeđenja, ali i otvara brojna pitanja i ostavlja prostora za zabrinutost.
Piše: 
Redakcija
Foto: 
Ombudsmen.gov.ba
Podijeli ovaj članak: 
Vezane teme: 
Iako su aktuelne aktivnosti na donošenju novog zakona o Instituciji ombudsmena za ljudska prava nužan i dobrodošao korak u smjeru jačanja statusa i nezavisnosti ove Institucije, ipak, ponuđena rješenja uveliko ignorišu preporuke relevantnih međunarodnih tijela i vode slabljenju Institucije, stav je Koalicije organizacija civilnog društva protiv diskriminacije "Jednakost za sve".
 
Kako bi skrenuli pažnju na trenutne nedostatke, članice Koalicije ponudile su konkretne komentare na tekst Prijedloga kako bi se nadležna tijela uputila na nedorečenosti predloženog zakonskog teksta i na moguće odgovarajuće izmjene.
 
Sadašnjim tekstom brojna pitanja nisu riješena na pravi način i predstavljaju čak i korak nazad u odnosu na trenutni zakonski okvir, smatra Edin Hodžić, direktor Centra za društvena istraživanja Analitika.
 
"Sa sigurnošću možemo reći da predloženi tekst zakona vodi slabljenju Institucije i ne odgovara na izazove vršenja njenih sve brojnijih nadležnosti. Posebno problematično je pitanje finansiranja rada Institucije, odnosno nedostatka kontrole Institucije nad vlastitim budžetom, koji se smanjuje iz godine u godinu. Trenutno zakonsko rješenje koje se tiče budžetske procedure za Instituciju ombudsmana, koje izvršnoj vlasti daje mogućnost da intervenira u predloženi budžet Institucije, zadržano je i u aktuelnom tekstu Prijedloga. Takvo rješenje ne osigurava finansijsku neovisnost Institucije ombudsmana i nije u skladu sa preporukama međunarodnih tijela i najboljom praksom u ovoj oblasti", objašnjava Hodžić.
 
Podjela poslova prema oblastima između tri ombudsmena još jedno je od rješenja u aktuelnom Prijedlogu, koje se može negativno reflektirati na rad Institucije. Podjela rada bi morala da bude stvar internih akata Institucije i treba da bude osigurana u skladu sa ekspertizom ombudsmena i prioritetima Institucije u odnosu na trendove na terenu, smatra Hodžić.
 
"Pored toga što ovakvom regulativom zakonodavna vlast suštinski utječe na upravljanje Institucijom u praksi, što je u koliziji sa važnim principom funkcionalne neovisnosti Institucije, predložene oblasti rada ni u kom segmentu ne doprinose boljem funkcioniranju institucije, naročito jer usljed svoje heterogenosti ne omogućavaju odgovarajuću specijalizaciju odjela i osoblja i unapređenje kvaliteta rada u postupanju po žalbama, ali i u sačinjavanju specijalnih izvještaja i drugim predviđenim nadležnostima i aktivnostima Institucije."
 
 
U ponedjeljak, 6. juna, održana je i javna rasprava o predloženom zakonskom tekstu, a svi učesnici dobili su primjerak Komentara. Iz Centra za društvena istraživanja Analitika ističu kako su mnogi akteri, među kojima su i Institucija ombudsmena za ljudska prava, Zajednička komisija za ljudska prava i prisutni članovi Parlamentarne skupštine ocijenili ponuđeni dokument kao vrlo koristan.
 
"Stoga nam preostaje samo da se nadamo da će naši konkretni prijedlozi biti uzeti u razmatranje u daljoj proceduri i radu na ovom važnom zakonu", zaključuje Hodžić.
 
Komentari su prezentirani na način da prate tekst aktuelnog Prijedloga, a kompletan policy memo možete preuzeti ovdje.
 
Ostavite komentar