OAZA: Završeno međunarodno sportsko takmičenje za osobe s mentalnim poteškoćama

Svi učesnici imali su priliku takmičiti se u osam kategorija: plivanje, atletika, kuglanje, košarka, stoni tenis, nogomet, boćanje i MATP program. Kako organizatori ističu, riječ je o najuspješnijim igrama koje su do sada organizovane, a nakon svega, motiv za nastavak rada je još veći.

 

„Kao i svaki put do sada, Sportske igre OAZE su i sada, po peti put uspješno završene. Mogu s ponosom reći da je riječ o do sada najbolje organizovanim igrama. Trudili smo se da radimo što više na kvalitetu, a ne na kvantitetu, kako bi svi naši sportisti, njihovi treneri i ostali učesnici imali kvalitetne uslove za osvajanje odličja koje s ponosom nose u svoje lokalne zajednice. Bilo je tu puno utisaka, kako kod takmičara, tako i kod trenera koji su vodili svoje ekipe, ostvarene su nove ljubavi, nova poznanstva, puno pozitivne priče koja je na neki način zahvala nama kao organizatorima“, ističe Armin Smajlović, izvršni direktor Udruženja za podršku osoba s intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo.

 

Finalna lista pobjednika/ca u svim disciplinama bit će kroz nekoliko dana dostupna i na web stranici Udruženja za podršku osoba s intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo, a neki od postignutih rezultata su sljedeći:

 

1. Damir Rimac, Udruženje Oaza

2. Robert Stajner, Udruženje Oaza

3. Spomenko Martunović, Zavod Drin

 

1. O.Š. Mjedenica Sarajevo

2. Udruženje Oaza

3. Zavod Drin Fojnica

 

1. Udruženje Svjetlo

2. Majke hendikepirane djece Tuzla

3. Udruženje Oaza

 

1. Podrška Sokolac

2. O.Š. Mjedenica Sarajevo

3. Caritas Mostar

 

1. Udruženje Svjetlo I

2. Udruženje Svjetlo II

3. Savez osoba s invaliditetom Beograd

 

 

Nažalost, za osobe s invaliditetom, malo je sličnih sportskih dešavanja kroz koja im se nudi mogućnost da pokažu svoje vještine. Za mnoge od njih, ovakve sportske igre znače rijetku priliku da budu dio zajednice i izađu iz svakodnevnice koja ih često stavlja u neravnopravan položaj s ostalim građanima/kama.

 

„Svake godine imamo najpozitivnija iskustva svih učesnika. Osobe s invaliditetom, kao i osobe s intelektualnim teškoćama su na rubu egzistencije u Bosni i Hercegovini. Dakle, sportske aktivnosti, kao što su naše igre, doprinose njihovoj integraciji u lokalnu zajednicu. Sam njihov boravak u hotelu, njihov odlazak od hotela pa do borilišta predstavlja posebnu priču, jer neki od njih se prvi put susreću sa takvim vidom smještaja, i mi smo izrazito ponosni, pogotovo na manje lokalne zajednice koje su bile prvi put sa nama i to je ona neka najpozitivnija priča. Mnogo je učesnika koji su svake godine tu, ali ima i novih koji su to doživjeli na svoj način. Ne bih mogao istaknuti neki poseban utisak koji iznesu, ali sve ide u tom smjeru, da, po završetku igara, uvijek pitaju kada će se naše igre ponovo desiti, i da li će, pored njih, biti nekih drugih dešavanja“, priča Smajlović.

 

Veliki problem nastaje, međutim, nakon završetka ovakvih manifestacija. Nepoštivanje prava osoba s invaliditetom, društveno neprihvatanje i diskriminacija u raznim oblastima, sastavni se dio životnog okruženja ovih osoba.

 

„Bosna i Hercegovina je 2009. godine potpisala i ratifikovala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Ali, nažalost, ta konvencija se ne primjenjuje u mnogim sredinama. Mi smo pozitivna priča u Kantonu Sarajevu. Naše udruženje postoji 55 godina i kroz svoju historiju imali smo dosta akcija kojim smo lobirali i zagovarali da osobe s invaliditetom i s mentalnim teškoćama budu prihvaćene u našoj lokalnoj zajednici. Mogu s ponosom reći da smo donekle i uspjeli u tome, o čemu govori i organizacija ovih igara, te medijska podrška koju primamo. Nadam se da ćemo u budućnosti uspjeti i u manjim lokalnim zajednicama doći do toga da osobe s invaliditetom budu, generalno, na prvom mjestu za ostvarivanje svojih prava, da im bude omogućeno lakše savladavanje prepreka i da ostvare sva druga prava koja im pomenuta konvencija zagovara.“

 

 

Jedan od ciljeva organizatora za buduće igre je i povećanje broja gledalaca. Veoma je bitno, ističe Smajlović, privući pažnju i onih građana/ki koje nisu u rodbinskoj ili prijateljskoj vezi sa takmičarima/kama.

 

„Što se tiče odziva gledalaca, mi smo najveću pozornost dobili prilikom defilea tokom otvaranja, koji je organizovan 1. oktobra. Tokom ostalih dana, većinom su tu bili njihovi roditelji i prijatelji, i zato organizujemo promotivne štandove za građane, jer građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine gledaju na to na jedan drugi način. Posebno bih se zahvalio Osnovnoj školi „Skender Kulenović“ i Osnovnoj školi „Aleksa Šantić“, kao i Trećoj gimnaziji jer su nas pratili tokom takmičenja.“