IDAHOBIT 2021: Borba se nastavlja
Na konferenciji koju su organizovali Centar za mlade ‘’KVART’’ iz Prijedora i Tuzlanski otvoreni centar, istaknuto je nekoliko problema sa kojima se LGBTI populacija suočava.
Neadekvatna primjena Zakona o zabrani diskriminacije u svim segmentima života i nepovjerenje LGBTI osoba prema institucijama su problemi na koje ukazuje Sarajevski otvoreni centar, uz napomenu da postoji određen napredak u smislu edukacije predstavnika policije i tužilašstva, što ima pozitivan utjecaj na profesionalniji pristup LGBTI zajednici. Peđa Radosavljević iz Institucije Ombudsmena za ljudska prava, napominje da iako su prošle godine bila samo dva prijavljena slučaja nasilja nad LGBTI osobama, to ne odražava realnost u kojoj se prava LGBTI osoba sistematski krše.
Problem nasilja je posebno postao vidljiv tokom pandemije koronavirusa, a Emina Bošnjak, direktorica SOC-a, navodi da je primjetan porast porodičnog nasilje prema LGBTI osobama koje su mlađe i neprihvaćene od svoje bliže okoline. Također, posebno je problematičan položaj transrodnih osoba, kojima su obavezni ljekovi ostali nedostupni tokom pandemije, jer su nabavljani iz Hrvatske ili Srbije.
‘’U takvoj situaciji, ne mogu dovoljno da naglasim koliko je zajedništvo LGBTI osoba bitno’’, kaže Bošnjak.
Kada je riječ o legalizaciji istospolnih zajednica, radna grupa koja je formirana u Federaciji 2018. godine je, kako navodi Bošnjak, ‘’zaokružila svoj posao’’ i preporučiće Vladi Federacije BiH izradu posebnog zakona koji će istospolnim zajednicama dati ekonomska i socijalna prava koja već uživaju vanbračni parovi.
Problem je što se u Republici Srpskoj ništa ne dešava, ‘’ali pokušaćemo da utičemo na to. Također, plan je da vršimo pritisak i na Vladu Federacije, kako se ovaj process ne bi otegao u nedogled’’, rekla je Bošnjak.
Danijel Vasilj, iz Centra za pružanje usluga u zajednici Puž koja pruža podršku ljudima u pokretu, rekao je da LGBTI osobe koje su u pokretu spadaju u ugroženu grupu. Problemi sa kojima se suočavaju su brojni, ne samo zbog seksualne orijentacije ili rodnog identitea, već i zbog boje kože i statusa migranta. Prema svjetskim statistikama, preko 50% LGBTI osoba koje su u pokretu nalaze se van centara za azilante, bez ikakvih dokumenata, a često su žrtve rodno zasnovanog nasilja u kampovima, bez jasnih mehanizama zaštite.
‘’To su teške, specifične životne priče. Oni imaju opravdan osnov za azil ukoliko postoji opasnost od smrtne kazne u zemlji porijekla, a većina je u takvoj situaciji. U posljednjih godinu dana imamo skok LGBTI korisnika i korisnica, koji su smješteni u kućama sa boljim uslovima nego što je to slučaj u prihvatnim centrima’’, objašnjava Vasilj.
Pored ove konferencije, lokalne LGBTI organizacije obilježavaju IDHOTBIT i drugima akcijama, koje možete pogledati ovdje. Osim toga, LGBTI osobe su bile pozvane da napišu pismo mladoj sebi, a ta pisma, autentične životne priče LGBTI osoba, možete pogledati ovdje.
