Četvrti Nulti čas suočavanja s prošlošću u Banjaluci

U organizaciji Udruženja građana „Oštra nula“ i Fondacije Friedrich Ebert Stiftung BiH, 13. novembra ove godine će se održati četvrti po redu seminar posvećen kulturi sjećanja namijenjen mladima iz BiH.

„Seminar 'Nulti čas kulture sjećanja' ima za cilj da kroz diskusiju kod mladih ljudi osvijesti na koji način etnonacionalne političke elite kroz obrazovanje, medije i svakodnevnu retoriku manipulišu našom prošlošću“, ispred Oštre nule za Diskriminacija.ba kaže Melani Isović.

Isović objašnjava da je suočavanje s prošlošću „dugotrajan i nimalo lagan proces, koji je neophodan ako želimo da gradimo bolje i humanije društvo u kome će se poštovati osnovne ljudske vrijednosti“.

Tokom „Nultog časa kulture sjećanja“ mladi će, kako kaže Isović, imati priliku da razgovaraju i diskutuju o ličnim iskustvima, kao i dešavanjima iz proteklog rata u BiH iz njihovih lokalnih zajednica.

Događaji poput „Nultog časa kulture sjećanja“, kako kaže Isović, mladima ne nameću osjećaj kolektivne krivice, ali govore o tome koliko je bitna kolektivna odgovornost za počinjene zločine i dodaje da bh. institucije nisu preuzele „odgovornost da uspostave stabilniju atmosferu kada su u pitanju ratni zločni počinjeni od 1991. – 1995. godine“, kao i da su „autoviktimizacija s jedne strane i konstantno ignorisanje organizovanog zločinačkog djelovanja u ratu, s druge strane, doveli su do toga da živimo u podijeljenom društvu“.

„Vjerujemo da je za prevazilaženje brojnih pitanja proisteklih iz ratnih sukoba, a sa kojima se do danas nismo suočili kao društvo potreban jedan drugačiji, iskreniji i otvoreniji pristup suočavanja sa prošlošću koji bi mladima ponudio drugačije informacije koje ne mogu dobiti u porodici, školi, medijima i sl.“, kaže Isović.

 „Nulti čas kulture sjećanja“ je jednodnevni seminar koji se sastoji iz tri dijela, a tokom kojeg učesnici imaju priliku učiti o kulturi i politici sjećanja, kao i razlozima sjećanja i načinima na koje se bh. ratna prošlost održavala na izgradnju spomenika, jezik, tradiciju, nazive ulica i slično.

„Drugi dio se bazira na analizi udžbenika istorije/historije/povijesti i memorijalizaciji, a pričamo i o procesu suočavanja sa prošlošću tj. šta za nas znači taj proces, šta nas škola (ne) uči o tome, kako porodica djeluje na nas, a kako mediji“, kaže Isović i dodaje da je „poražavajuće što BiH još uvijek nije načisto sa svojom istorijom, a mladi ljudi izrastaju u funkcionalno nepismene građane koji upijaju konture dominantnih narativa u udžbenicima utemeljenih na ideji o stradanju samo jedne grupe naroda i podsticanju straha od drugih“.

Sa učesnicima će u ovom dijelu seminara razgovarati trenerice i dugogodišnje mirovne aktivistice iz Srbije Tamara Šmidling i Marijana Stojčić.

Treći dio je, kako kaže Isović, rezervisan za predstavljanje lokalnih inicijative koje se „bave kulturom sjećanja ili prikazivanje dokumentarnog filma koji se bavi ovom temom i razgovor sa autorom“.

Ove godine učesnici će imati priliku da pogledaju film „Don’t cry for me Sarajevo – Susan Sontag u Sarajevu“ i da razgovaraju sa rediteljem tog filma Nihadom Kreševljakovićem.

Prijave na „Nulti čas kulture sjećanja“ otvorene su još danas, a prijavni obrazac i više informacija o načinu prijave dostupno je ovdje.

„Nulti čas kulture sjećanja“ namijenjen je mladima iz BiH, starosne dobi od 16 do 30 godina, a zbog pandemije koronavirusa ove godine je broj učesnika ograničen na 25.

Isović kaže da bi zbog velike zainteresovanosti mladih iz BiH, ali i regiona, u budućnosti mogla biti pokrenuta i regionalna škola o suočavanju sa prošlošću.