Učestali napadi na vjerske objekte u BiH: Povratnici, niste dobrodošli!
Prema podacima koje objavljuje Međureligijsko vijeće (MRV), u periodu od 1. novembra 2010. do 31. oktobra 2014. godine, u BiH je zabilježeno čak 166 napada na vjerske objekte. Napadi se po pravilu dešavaju na sakralne objekte manjinskih zajednica u datom području i nemaju tendenciju značajnijeg opadanja.
Iako MRV još uvijek nije objavilo podatke za 2015. godinu, mediji konstantno izvještavaju o napadima na vjerske objekte ali i same povratnike koje se, u raznim dijelovima BiH, nastoji zastrašiti te na taj način markirati etnički čista područja. Najnoviji napad se desio u Tomislavgradu kada su napadači ostavili plinsku bocu ispred džamije i pustili plin. Pri tome su razbili staklo na obližnjem automobilu, te oštetili vrata džamije. Uspješna intervencija policije je rezultirala hapšenjima nakon čega su predati nadležnom tužilaštvu.
Komentirajući ove pojave, profesor Slavo Kukić, koji je i sam bio žrtva fizičkog napada, u izjavi za naš portal kaže da su napadi na vjerske objekte u cilju zastrašivanja povratnika vid društvene deformacije koja potiče iz deformacija u sistemu. Trenutni politički sistem u BiH i njegovi akteri mogu stajati iza pojedinih napada i to pogotovo u slučajevima kada počinitelj ostane neotkriven, smatra Kukić te dodaje: “Ako takav ambijent imate duže vrijeme, i ako javnost sama to ne osuđuje, onda se u dijelu građana stvara svijest da one druge i drugačije treba kontinuirano zastrašivati”.
Nijedna vjerska zajednica u BiH nije pošteđena napada
Analiza statističkih napada na vjerske objekte, koja se može posmatrati i kao manifestacija netrpeljivosti prema povratnicima, pokazuje da se napadi dešavaju u svim dijelovima BiH i da nijedna vjerska zajednica nije pošteđena bijesa napadača. U sljedećoj mapi se nalaze svi zabilježeni napadi na sakralne objekte u periodu od 1. novembra 2010. do 31. oktobra 2014. godine a klikom na markere otvorit ćete tabelu s podacima o napadima. U pojedinim gradovima se desio i više nego jedan napad, a u tabeli (koja se otvori, op.a.) možete pregledati podatke o svim napadima.
View Mapa napada na vjerske objekte in a full screen map
Iako su napadi rašireni, tek 33% počinioca bude identificirano, a od toga broja je samo u 42% slučajeva donesena sudska presuda. Ovo znači da je u 111 napada počinioc/počinioci i dalje nepoznat/i. Upozoravajući na ovu pojavu, prof. Kukić kaže da akteri sistema nerijetko nisu zainteresirani da sve vrste nezakonitog ponašanja razotkriju već su “naprotiv i sami u toj vrsti ponašanja do grla, a u tim uvjetima nerealno je očekivati od njih da bilo šta i poduzimaju”.
Podaci MRV ukazuju na to da je u 59% napada motiv jednostavno skrnavljenje vjerskog objekta, a u 31% identificiranih napada je motiv otuđenje tuđe stvari. Ostatak napada je kombinacija oba motiva.
Prof. dr. Kukić: Odgovornost na državi, ali i na vjerskim liderima
Dio odgovornosti za ove napade je svakako i na državnom sistemu koji djela napada na vjerske objekte u službi zastrašivanja povratnika mora kvalificirati kao krivična djela. Međutim, dio odgovornosti leži i na vjerskim liderima koji su prema mišljenju prof. Kukića “stvarni društveni i duhovni autoriteti u zemlji”. On navodi i to da je uloga MRV ograničena jer “povremeno zajedničko slikanje nekoliko religijskih poglavara i zajednička sladunjava fraza” neće riješiti problem. Kada bi akteri te institucije u svojim religijskim zajednicama djelovali sukladno zaključcima MRV-a, to bi dalo rezultat, kazao je Kukić.
MRV navodi da je u cilju smanjivanja broja napada na vjerske objekte potrebno pooštriti sankcije protiv počinilaca napada, ohrabrivati i podsticati javne osude napada na vjerske objekte te uspostaviti video nadzor nad objektima koji su bili meta napada. Upravo je to i jedan od najinteresantnijih podataka koji je objavljen u izvještaju MRV-a, a tiče se činjenice da su pojedini vjerski objekti napadani po 10 ili 20 puta, a počinioci najčešće nisu identificirani. U nastavku pogledajte sažetak ključnih podataka objavljenih u izvještaju MRV-a.
Infografika je objavljena u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u okviru projekta ''Borba protiv zločina iz mržnje u Bosni i Hercegovini'', koji ova organizacija vodi u saradnji sa OSCE Misijom u BiH, uz finansijsku podršku Stalne Misije Kraljevine Nizozemske pri OSCE Misiji u Beču. Više o ovom programu možete pogledati na ovom linku.
