Transrodnost u BiH: Život van zadatih normi

Nedavno objavljena publikacija Sarajevskog otvorenog centra „Život van zadatih normi: Transrodnost u BiH“, nastoji javnosti u našoj zemlji približiti položaj i probleme transrodnih osoba u našem okruženju, ali i dati odgovore kako kroz zakonske okvire stvoriti povoljnije uslove za život transrodnih osoba.

 

Iako su i u sklopu LGBT populacije, transrodne osobe manjinska zajednica, iz Sarajevskog otvorenog centra naglašavaju kako se posljednjih godina sve više transrodnih i transeksualnih osoba javlja za razgovor, savjet ili pomoć. Ipak, strah od nasilja, sprječava ih da se javno izjašnjavaju kao transžene ili transmuškarci i da u potpunosti žive ono što osjećaju. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da čak i u sklopu LGB zajednice postoji veliko nerazumijevanje za transrodne osobe kojih se srami i naziva „čudovištima“.

 

„Svaka druga transrodna osoba doživjela je neku vrstu neprijatnosti u sklopu LGB zajednice; od podsmijeha pa do fizičkih napada“, objašnjava Jasmina Čaušević, jedna od autorica publikacije.

 

Pričati o temi transrodnosti veoma je teško iz razloga što se od sagovornika traži da dovede u pitanje društveni konstrukt spola koji sam po sebi određuje društvene uloge „muškarca“ i „žene“. Takva binarna podjela postaje problematična svakome ko se ne osjeća kao da „sasvim“ pripada jednoj od dvije ponuđene kategorije.

 

„Poenta priče o transrodnosti jeste u tome da se ukaže da ne postoje samo dva spola i dva roda, odnosno da između onoga što mi zovemo muškarac i žena postoji još jedan mali milion varijanti i svako od nas se pozicionira na toj skali kako sam sebe vidi i doživljava. Druga priča je kako društvo to vidi i definiše, i čini mi se da tu nastaje problem“, smatra Slobodanka Dekić, autorica publikacije.

 

 

Osnovno pravo transrodnih osoba jeste njihovo pravo na samoodređenje koje podrazumijeva život u drugom rodnom identitetu bez medicinske prilagodbe biološkog spola, ili medicinsku prilagodbu spola i potpunu tranziciju. Bez obzira na to o kojoj potrebi je riječ, država bi trebala biti u mogućnosti obezbijediti ovo osnovno pravo, smatra Damir Banović,  viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, i autor publikacije o transrodnosti u BiH.

 

„U BiH ne postoji nijedan zakon ili zakonski propis koji bi regulisao pitanja koja su striktno vezana za prava transrodnih osoba. Konkretno, ne postoje propisi koji bi regulisali čitav medicinski postupak promjene spola, kao ni zakoni i procedure u okviru kliničkih centara. Također, ne postoje propisi koji bi nedvosmisleno i direktno regulisali pravne posljedice promjene spola, prije svega, pitanje promjene ličnog imena, pitanje jedinstvenog matičnog broja i određenje spola u relevantnim ličnim dokumentima. Postoji nešto što se zove praksa i postoje propisi kojima se to na neki način reguliše, ali ne na jedinstven i sistematski način.“

 

Banović smatra da bi Zakon o rodnom identitetu bio najbolje rješenje kojim bi se regulisala sva pitanja transordnih osoba – od medicinskog postupka, pokrivanja troškova zdravstvenog osiguranja, pa do pravnih posljedica. Takav zakon već postoji u pravnoj praksi pojedinih zemalja, a posebno se ističe Malta sa svojim Zakonom o rodnom identitetu, rodnom izražavanju i spolnim karakteristikama. 

 

 

„Uvedena procedura (u Malti) predstavlja jednostavan postupak koji se odvija pred javnim notarom tako što osoba da izjavu o vlastitom samoodređenju, te zabranjuje zahtjeve za medicinskim podacima. Cjelokupan postupak traje maksimalno 30 dana“, navodi se u publikaciji.

 

Iako ni države regije nisu riješile pitanje tranrodnih osoba donošenjem jednog sveobuhvatnog zakona, ipak su izmjenama i dopunama postojećih zakona riješena određena pitanja pravnih posljedica prilagodbe spola. Tako, u Srbiji, transrodna osoba ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu najmanje 65 posto od potrebne cijene. U Crnoj Gori obezbjeđuje se 80 posto cijene zdravstvenih usluiga, dok u Sloveniji mora biti obezbijeđeno najmanje 90 posto troškova.

 

Publikaciju „Život van zadatih normi: Transrodnost u Bosni i Hercegovini“, autora i autorica, Damira Banovića, Jasmine Čaušević, Slobodanke Dekić, i Ryana Finna, možete pronaći ovdje.