Ograničeno pravo na mirno okupljanje

Sa 3.5 miliona stanovnika, Bosna i Hercegovina trenutno ima 12 različitih zakona koji direktno uređuju slobodu okupljanja. Većina tih zakona, ali i brojne lokalne politike, nisu usklađene sa važećim međunarodnim standardima ljudskih prava.
Podijeli ovaj članak: 
 
Sa 3.5 miliona stanovnika, Bosna i Hercegovina trenutno ima 12 različitih zakona koji direktno uređuju slobodu okupljanja. 
 
Većina tih zakona, ali i brojne lokalne politike, koje itekako utiču na uživanje slobode mirnog okupljanja nisu usklađene sa važećim međunarodnim standardima ljudskih prava.
 
Pokazao je ovo monitoring Misije OSCE-a u BiH, koji je od 2017.godine do 2020.godine pratio 200 javnih okupljanja na području cijele BiH. 
 
Monitoring je obuhvatio aktivnosti koje se odnose na ponašanje nadležnih organa za vrijeme dešavanja javnog okupljanja.
 
„U većini slučajeva mirnog okupljanja uočeno je da mjere koji su poduzimali nadležni organi su uglavnom bile blaže od onih propisanih zakonom. Međutim, bilo je slučajeva kada je uočeno da su te mjere bile u suprotnosti sa standardima zaštite ljudskih prava“, rekla je Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.
 
U izvještaju su sadržane preporuke koje su upućene svim nivoima vlasti, kao i organizatorima i učesnicima javnih okupljanja. Pozitivne promjene su moguće, a dokaz za to je usvajanje Zakona o javnom okupljanju u Brčko distriktu 2020. godine.
 
„Međutim, u svim ostalim dijelovima BiH ne postoji usklađeno zakonodavstvo o slobodi okupljanja sa međunarodnim standardima. Važan segment je pitanje postupanja odgovornih organa, prije svega policijskih, ali i svih drugih, poput tužilaštava, koji neadekvatno reaguju na slučajeve ukoliko se tokom javnih okupljanja, odnosno ograničavanja javnih okupljanja, dešavaju određene radnje za koje se sumnja da predstavljaju krivično djelo“, kaže Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH.
 
Džumhur smatra da je izvještaj važan jer ograničenje javnog okupljanja kroz nametanje nepotrebnih i ponekad diskriminatornih ograničenja predstavlja udar na demokratiju u jednom društvu.
 
„Organi vlasti bi se trebali suzdržati od zabrane mirnih okupljanja, posebno onih koja su unaprijed najavljena i gdje je dato dovoljno vremena za poduzimanje neophodnih koraka, kao što su organizovanje bezbjedonosnih mjera i prilagođavanje (npr. u vezi sa saobraćajem) tokom planiranog okupljanja. Također, organi vlasti bi trebali tražiti praktične načine pojednostavljivanja administrativnih procedura i time izbjeći prekomjerno birokratsko opterećenje za potencijalne organizatore okupljanja“, navodi Džumhur.
 
Komplikovane procedure za dobijanje dozvola za organizaciju mirnih okupljanja predstavljaju dodatni problem organizatorima, aktivistima za ljudska prava. 
 
Kako se navodi u izvještaju OSCE-a, sve jurisdikcije u BiH nameću obavezu organizatorima okupljanja da traže dozvolu nadležnog tijela kada god bi se okupljanje trebalo održati na putu na kojem bi saobraćaj bio zbog toga prekinut ili otežan. 
 
Postupak po zahtjevima organizatora za izmjenu režima saobraćaja vodi se u skladu sa zakonima o upravnim postupcima i pretpostavlja duže rokove (od 15 do 30 dana). Ovakve prakse često ograničavaju uživanje slobode mirnog okupljanja, jer administrativni rokovi za izmjenu režima saobraćaja, nisu u skladu sa međunarodnim standardima slobode mirnog okupljanja. 
 
Osim toga, u izvještaju je navedeno da su problemi i to što nadležni često predlažu mjesto okupljanja, kao i vrijeme trajanja, što je protivno međunardnoj praksi i standardima. 
 
Ono što se u bh. praksama postupanja policijskih službenika treba promjeniti jeste i odnos prema organizatorima i učesnicima mirnih okupljanja. 
 
Tokom trogodišnjeg perioda Misija OSCE-a evidentirala je nekoliko slučajeva kršenja prava na slobodu mirnog okupljanja, gdje su protiv pojedinih organizatora podnošene i krivične prijave, te su dodatno bili i pod policijskom prismotrom. 
 
Misija je došla do podataka da je više od 200 pokrenutih prekršajnih postupaka koji se odnose na uživanje slobode mirnog okupljanja.
 
U većini slučajeva sudovi su izricali blage kazne. 
 
U izvještaju su sadržane preporuke koje su upućene svim nivoima vlasti, kao i organizatorima i učesnicima javnih okupljanja, a u cilju ostvarenja najvećeg mogućeg stepena poštivanja ljudskih prava koje se odnose na ovu oblast. Neke od preporuka odnose se na apel vlastima da se suzdrže od zabrane mirnih okupljanja, te da pojednostave administrativne procedure.
 
Kompletan izvještaj dostupan je ovdje.  
 
Ostavite komentar