Nejednak pristup pravdi

Pravna borba jedan je od ključnih elemenata borbe protiv zločina počinjenih iz mržnje jer se bez procesuiranja napadača ni intenzitet napada neće smanjivati. S ciljem pomaganja žrtvama ovih zločina, u BiH postoji određeni broj nevladinih organizacija i državnih organizacija koje pružaju usluge besplatne pravne pomoći. Kako se one suočavaju sa značajnim izazovima Asocijacija za demokratske inicijative Sarajevo (ADI) priredila je dokument "Pristup pravdi: pružanje informacija, savjeta i besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini". Pored analize problema, istraživači su predstavili i niz preporuka s ciljem unapređenja oblasti pružanja besplatne pravne pomoći u BiH. 

 

 

Prije svega ističe se da reformski procesi koji su za cilj imali uspostavu održivog i obuhvatnog sistema pravne pomoći nisu dali očekivane rezultate. 

 

"U Bosni i Hercegovini ne postoji okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji bi utvrđivao minimum prava građana u pogledu pružanja besplatne pravne pomoći, dok su zakoni o besplatnoj pravnoj pomoći doneseni u Republici Srpskoj, Brčko distriktu, te u osam od ukupno deset kantona u FBiH", navodi se u izvještaju. 

 

Pružanje pravnih informacija, savjeta i ostalih potrebnih usluga služi kao ilustracija postojećeg političkog sistema u državi, odnosno decentraliziranosti, te su određeni pozitivni pomaci većinom rezultat rada individualnih organizacija. 

 

Značajan problem je i činjenica da pristup pravdi u obliku besplatne pravne pomoći najčešće imaju osobe koje žive u većim gradovima i nekoliko manjih gradova. Time se diskriminiraju osobe koje žive u ruralnim područjima, i posebno pojedinci koji su korisnici socijalne pomoći ili osobe sa invaliditetom, jer za pravnu pomoć moraju putovati u druge gradove. Ali čak i kada dođu do centara za besplatnu pravnu pomoć, građani se susreću sa problemima. 

 

Naprimjer, u Centru za pružanje pravne pomoći RS, koji djeluje pri Ministarstvu pravde RS, zaposlenici nemaju status advokata a slična situacija je i u kantonalnim zavodima besplatne prane pomoći. Jedino u Kancelariji Brčko Distrikta rade advokati, čime im je omogućeno da zastupaju stranku u svim postupcima. 

 

"Postoji razlika i u pogledu kriterija i postupaka za odobravanje besplatne pravne pomoći, a u ovisnosti o jurisdikciji pružalaca besplatne pravne pomoći, što otvara prostor za primjenu različitih i neujednačenih praksi prema građanima", naveli su istraživači iz ADI. 

 

 

Navedeni problemi su samo od nekih s kojima se oblast pružanja besplatne pravne pomoći suočava, i stoga je u izvještaju Asocijacije za demokratske inicijative Sarajevo izneseno niz preporuka. 

 

Prvi korak je usvajanje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na nivou BiH. Na taj bi se način uspostavio harmonizirani sistem besplatne pravne pomoći, a u sljedećoj fazi bi FBiH i kantoni koji to nisu uradili, trebali usvojiti zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Nužno je i donijeti izmjene i dopune postojećih zakona o krivičnom postupku kako bi bilo uključeno pravo na besplatnu pravnu pomoć žrtvama u krivičnim predmetima, ugroženim svjedocima kao i žrtvama zločina iz mržnje, porodičnog i seksualnog nasilja. 

 

S druge strane, civilno društvo u BiH treba raditi na uspostavi efikasnog sistema za pružanje besplatne pravne pomoći za specifične socijalne grupe uključujući i žrtve zločina iz mržnje, kao i uspostavu terenskih ureda. Aktivnosti civilnog društva moraju biti praćene aktivnostima donatora kojima se preporučuje nastavak finansiranja projekata pružatelja besplatne pravne pomoći i sinhronizovanje aktivnosti na uspostavi funkcionalnog sistema. Za kraj, državnim i lokalnim advokatskim komorama u BiH se preporučuje da razvijaju i provode usluge besplatne pravne pomoći u kojima će učestvovati njihovi članovi. 

 

Samo zajedničkim aktivnostima navedenih grupa se može osigurati da marginalizirane i izolirane grupe koje su žrtve, između ostalog i zločina iz mržnje, mogu ostvariti pravnu pobjedu te time dobiti makar određenu satisfakciju za pretrpljenu bol.