Izvještavanje o koronavirusu: Potrebno prilagođavati televizijski sadržaj osobama s oštećenjem sluha

Vanredna situacija uzrokovana širenjem koronavirusa pred medijske kuće u Bosni i Hercegovini stavila je mnoge izazove a jedan od njih je prilagođavanje sadržaja osobama s invaliditetom. Regulatorna agencija za komunikacije pozvala je sve televizijske stanice u BiH da informacije objavljuju u formatu pristupačnom osobama s oštećenjem sluha, ali samo rijetki su se odazvali tom pozivu.

 

Kako bi najvažnije informacije u vezi sa novonastalom situacijom stigle i do osoba s oštećenjem sluha, BHRT i RTRS su prilagodili dio informativnih emisija angažujući tumače znakovnog jezika. Iz Regulatorne agencije za komunikacije kažu da ne prate do koje mjere su televizijske stanice prilagodile svoj sadržaj jer poziv koji su uputili nije obavezujući. 

 

"Iako ne provodimo monitoring o prilagođenosti programskih sadržaja, evidentno je da su javni RTV servisi, a posebno BHT i Radio televizija Republike Srpske, posvetili pažnju potrebama svih gledalaca, te su programe koji su informativne prirode, uključujući i centralne informativne emisije u udarnom terminu, prilagodile osobama sa oštećenim sluhom na način da su osigurali tumačenje na znakovni jezik, ali i druge forme koje čine sadržaje pristupačnim, kao što je titlovanje sadržaja koji sadrže informacije u vezi sa koronavirusom", kaže Amela Odobašić, pomoćnica direktora za emitovanje iz Regulatorne agencije za komunikacije.

 

BHRT je s ciljem informisanja građana svoje komunikacijske kanale prilagodio cjelokupnoj populaciji, pa tako i osobama s invaliditetom, kažu iz te kuće.

 

"Jutarnji program, specijalna emisija Korona virus u BiH i centralna informativna emisija Dnevnik u 19 popraćena je tumačem znakovnog jezika. Pokušat ćemo uz Domaću zadaću specijal uvrstiti i tematske cjeline za djecu individualno prilagođenog programa. BHRT na sve načine pokušava da bude uz svoje pretplatnike i dat ćemo maksimum svojih kapaciteta da profesionalno izvještavamo o novonastaloj situaciji", kaže urednik i producent Seid Masnica.

 

 

Javne kantonalne televizijske stanice u novonastaloj situaciji ne prilagođavaju sadržaj osobama s oštećenjem sluha jer se suočavaju sa nedovoljnim kadrovskim i tehničkim kapacitetima. Tako u odgovoru koji smo dobili iz RTVUSK navode da ova medijska kuća nije bila u mogućnosti prilagoditi sadržaj jer u Unsko-sanskom kantonu nema certifirianih tumača znakovnog jezika. Iz RTVBPK kažu da su u više navrata pokušavali prilagoditi sadržaj, ali ne raspolažu sa dovoljno kapaciteta.

 

"Svjesni smo okolnosti i prije ove situacije, nažalost to su problemi malih TV kuća. U trenutnoj situaciji dajemo sve od sebe, da pružimo sve neophodne i relevantne i objektivne informacije putem portala RTV BPK Goražde, Radio Goražda i TV Goražde", kaže Elvira Aganović, glavna urednica RTVBPK Goražde.

 

I na privatnim televizijskim stanicama navode da nisu uspjeli prilagoditi sadržaj. Iz Nove BH kažu da su svjesni činjenice da svi imaju jednaka prava na informisanje, ali da u ovom trenutku nemaju potpuno razvijenu infrakstrukturu koja bi mogla odgovoriti "vrlo zahtjevnom zadatku, prilagođavanju TV programa gluhim i nagluhim osobama".

 

"Od samog početka emitiranja naših informativnih emisija, Dnevnika Nove BH i Vijesti Nove BH, sve najvažnije vijesti dana, u vidu krola (sažeta verzija vijesti) komuniciramo u dnu ekrana. Na taj način ovoj ugroženoj kategoriji stanovništva omogućavamo praćenje Informativnog programa Nove BH", kažu iz ove medijske kuće i dodaju da su pred njima brojni projekti razvoja televizije u multimedijalnu platformu pri ćemu će voditi računa i o dodatnom prilagođavanju sadržaja za osobe s invaliditetom.

 

Televizija Hayat je u proteklih mjesec zbog novonastale situacije prilagodila sve ljudske resurse, tehničke kapacitete i financije, kaže generalni direktor Elvir Švrakić. 

 

"Izvršili smo studiozne analize stanja u svijetu, donijeli zaključke, izvršili sve pripreme, nabavku neophodnih sredstava, i kada je sve počelo, mi smo krenuli sa potpuno novom programskom shemom i organizacijom posla", kaže Švrakić i dodaje da nisu uspjeli organizovati posebne programe za osobe s oštećenim sluhom.

 

 

Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini živi oko 70.000 osoba s oštećenjem sluha. Televizijske stanice, i svi drugi mediji, imaju obavezu redovno im omogućavati adekvatan pristup informacijama a pogotovo u vanrednim situacijama, kaže Ira Adilagić, suosnivačica inicijative Znak za riječ i dodaje kako vjeruje da je trenutna situacija, u kojoj se učimo voditi brigu jedni o drugima, navela mnoge da pomisle i na one koji ne mogu doći na vrijeme do relevantnih informacija. Adilagić ističe da su potezi BHRT-a i RTRS-a za pohvalu.

 

"Ne mogu reći da je to sada dovoljno, ali vjerujem kako svi trenutno činimo što je u našoj mogućnosti i da ako nastavimo zajedno djelovati ovim tempom doći ćemo i do dana kad će mediji zaista biti stalno i dugoročno pristupačni za sve građane i građanke i u Bosni i Hercegovini i na adekvatan način prenositi informacije u društvo."

 

 

Princip prilagođavanja sadržaja za osobe s oštećenjem sluha podrazumijeva uključivanje tumača u direktnim prijenosima i drugim programima, kao i titlovanje videosadržaja koji se objavljuje na društvenim mrežama, odnosno svaki auditivni sadržaj plasira se i u vizuelnom obliku, pojašnjava Adilagić.

 

"Želim istaknuti isto tako da smo u prednosti, jer smo društvo i generacije sa modernim tehnološkim razvojem i napretkom i time mogućnost širenja i prilagođavanje informacija postaje sve lakše i jednostavnije za sve korisnike i korisnice."

 

Nedovoljna pristupačnost televizijskih sadržaja premošćuje se traženjem informacija u online prostoru. Ana Kotur-Erkić, pravnica i aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, kao pozitivan primjer prilagodbe sadržaja u novonastaloj situaciji izdvaja upravo primjer korištenja društvenih mreža.

 

"Ja bih svoj neki utisak svela na volonterski angažman ljudi koji poznaju znakovni jezik, a uglavnom su vezani za osobe s oštećenjem sluha – porodično ili prijateljski, te se oni organizuju sami da pored svojih TV prijemnika, kad nije organizovano tumačenje, čak ni na javnim servisima, tumače osobama s oštećenjem sluha, i video snimke koji tako nastanu emituju putem društvenih mreža", kaže Kotur-Erkić i dodaje da je njena generalna preporuka za online medije da naprave videomaterijal s osnovnim informacijama o koronavirusu i mjerama opreza sa titlovima i da ih po potrebi ažuriraju.

 

 

Regulatorna agencija za komunikacije krajem prošle godine objavila je analizu koja je ukazala na posebno lošu situaciju kada je u pitanju kvantitet i kvalitet programa prilagođenog osobama s invaliditetom. Prema prikupljenim podacima, program prilagođen osobama s invaliditetom emitovan je na samo sedam od 53 analiziranih televizijskih stanica.

 

U Pravilu o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u Članu 13/12, navodi se da će korisnik dozvole nastojati svoje usluge učiniti dostupnim osobama s oštećnjem sluha i/ili vida. Obavezujuće kvote za udio takvog sadržaja, ipak, ne postoje. Iz Regulatorne agencije za komunikacije kažu nam da će se takvo stanje uskoro promijeniti. Navode da su u zadnje tri godine u nekoliko navrata konsultovali udruženja osoba s invaliditetom koja su zahtijevala uvođenje kvota.

 

"Trenutno, kao što je slučaj u velikom broju zemalja, uključujući i zemlje u okruženju, postojeće odredbe nisu obavezujuće. U zemljama zapadnog Balkana, procentualni udio televizijskog sadržaja koji je prilagođen osobama sa invaliditeotm je ispod dva posto, što je poražavajući podatak. Agencija je najavljivala promjenu ovakvog stanja i upravo radimo na izradi obavezujućih odredbi za javne RTV servise koji će im biti propisani novom dozvolom koja će stupiti na snagu krajem aprila ove godine. Uvođenje obavezujućih odredbi propisuje i nova Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama, što nam dodatno ide u prilog", kažu iz RAK-a.